Obilježeno 30 godina interneta, a još se nismo digitalno transformirali

U studenom je obilježeno 30 godina interneta u Hrvatskoj, a naše gospodarstvo tek je na 20. mjestu u EU po DESI indeksu digitalizacije.

Ovoga studenoga obilježili smo 30 godina interneta u Hrvatskoj. Prva veza uspostavljena je prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s), a nekoliko mjeseci kasnije uvrštena je vršna nacionalna domena „hr“, piše portal Digitalno poslovanje.

Prvi korisnici interneta bile su institucije, no već 1995. godine započinje komercijalna upotreba pa se poslovanje i život sve više prebacuju na mrežu, a tehnološka rješenja traže sve bolje digitalne vještine. Kreiraju se pravila ponašanja u virtualnom svijetu i stvara se novi način razmišljanja.

Prema istraživanju iz 2020. godine gotovo 79 posto stanovnika u Hrvatskoj koristilo je internet, no digitalna pismenost i korištenje digitalnih rješenja nisu na zadovoljavajućoj razini.

Portal Digitalno poslovanje piše kako Hrvatska nije iznimka na Starom kontinentu zbog čega je Europska unija donijela strategiju Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030.

Cilj strategije je omogućiti poduzećima i građanima da iskoriste održiviju i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek.

EU financira digitalizaciju SME-a

Za ostvarenje cilja EU je namijenila čak 7,5 milijardi eura, od kojih je nešto više od milijarde dostupno za osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.

Strategija Europske unije prenesena je i u Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine gdje je digitalna transformacija gospodarstva također jedan do strateških ciljeva.

Hrvatska je trenutno na 20. mjestu u EU po DESI indeksu gospodarske i društvene digitalizacije.

Iz europskih sredstava hrvatskim su tvrtkama dostupne izrada, razvoj ili nabava digitalnih rješenja i tehnologija u svrhu digitalne transformacije poslovnih procesa ili proizvodnje.

Osim toga, financira se i implementacija, prilagodba ili integracija digitalnih rješenja i tehnologija te jačanje digitalnih vještina zaposlenika povezanih s aktivnostima digitalizacije poslovanja.

Do 2030. godine digitalizacija hrvatskog gospodarstva mora dostići prosjek zemalja članica EU-a, koji je 2020. godine iznosio 52,57 posto. Javne usluge moraju biti 100 posto digitalizirane.

Digitalizacija je proces, započnite ga odmah

mojeRačun  se od 2013. godine etablirao kao predvodnik digitalizacije mikro, malih i srednjih tvrtki. Usluge mojeRačun, mojDMS i mojeArhivjedinstvene su usluge koje osiguravaju potpuno bespapirno poslovanje – eUred.

To je ured koji si danas može priuštiti svaka mikro, mala i srednja tvrtka za provedbu digitalne transformacije.

mojeRačun prednosti

Zamjenom papirnatih u eRačune mijenjamo niz nekorisnih radnih procesa koji generiraju najveće troškove u poslovanju.

Elektroničke račune ne prepisujete, nego učitavate u računovodstveni program. Ne zauzimaju dodatni prostor u uredu jer se čuvaju u cloudu. Štede vrijeme pretrage i ne stvaraju papirnati otpad.

mojDMS prednosti

mojDMS je informacijski sustav za upravljanje digitalnim dokumentima i povezan na mojeRačun.

Kroz mojDMS svi poslovni dokumenti se mogu potpisati, likvidirati i odobriti. Najveća prednost je da je radni proces potpuno transparentan – u svakom trenutku se zna tko obrađuje dokumenti i tko je sljedeći na redu za obradu.

Aktivacijom usluge mojDMS tvrtke stvaraju preduvjet za potpuno bespapirno poslovanje jer se kroz sustav obrađuju i dokumenti koji su u tvrtku ušli na papiru.

mojeArhiv prednosti

Povezane digitalne usluge koje subjektima omogućuju automatizaciju i optimizaciju troškova poslovanja, smatraju se uvjetom za uspješno digitalno poslovanje. Zato je uz mojeRačun i mojDMS neodvojivo vezan mojeArhiv.

Ako zaprimate eRačune ili ih šaljete i zaprimate, obavezni ste imati elektronički arhiv sukladno zakonskim odredbama.

Automatizacija razmjene, obrade i pohrane knjigovodstvenih isprava samo je dio portfelja usluga tvrtke Elektronički računi.

Razvoj fintech usluga

U Europskoj uniji je izrazito jak trend automatizacije plaćanja te porast broja instrumenata i pružatelja usluga plaćanja. Hrvatski fintech tu se ističe uslugom ePlati koja obuhvaća dvije temeljne inovacije koje je tržištu donijela PSD2 direktiva.

To su uslugu plaćanja i iniciranja plaćanja (PIS – Payment Initiation Services) i uslugu informiranja o bankovnom računu (AIS – Account Information Services).

Korisnicima gotovo 400 računovodstvenih programa i poslovnih rješenja u Hrvatskoj kroz ePlati smo osigurali platni promet dostupan 24 sata u danu i računovodstvo u stvarnom vremenu.

Računovodstvo u stvarnom vremenu

Poslovni subjekti iz računovodstvenog programa koji koriste za knjiženje računa mogu automatski obavljati i plaćanja. ePlati (PIS) upravo pruža tu mogućnost – plaćanje iz računovodstvenog programa bez korištenja internetskog bankarstva.

ePlati (AIS) s druge strane omogućuje korisnicima računovodstvo u stvarnom vremenu. Umjesto preuzimanja i knjiženja bankovnih izvadaka za prethodni dan, korisnici ePlati (AIS) informaciju o svakoj uplati dobivaju u računovodstveni program.

Digitalna transformacija

Informacija o stanju na računu u stvarnom vremenu osnovni je preduvjet za kvalitetno upravljanje novčanim tijekovima, zato je važno da se planiranje plaćanja ne temelji na informacijama od prethodnog dana.

Kontaktirajte proizvođača vašeg računovodstvenog programa i pitajte je li vam ePlati već dostupan za aktivaciju.