Kako stornirati eRačun?
Storno računa jedna je od onih tema koje na prvu zvuče jednostavno: pogriješiš, storniraš račun i izdaš novi. No u sustavu Fiskalizacije 2.0, koji je od 1. siječnja 2026. uveo obveznu razmjenu i fiskalizaciju eRačuna u B2B poslovanju, storno više nije samo interna knjigovodstvena korekcija.
Riječ je o fiskaliziranom dokumentu koji mora imati ispravnu tehničku oznaku, pravilnu referencu na izvorni račun i jasnu poslovnu logiku. Porezna uprava kroz sustav fiskalizacije i eIzvještavanja vidi izvorni račun, njegov status, eventualno odbijanje, storno, odobrenje i podatke o naplati.
U ovom blogu objasnit ćemo što znači storno računa, kada se izdaje, koja je razlika između storna i odobrenja te kako pravilno postupiti kod računa za predujam.
Bitni aspekti
Što je storno računa?
Storno računa znači poništavanje prethodno izdanog računa. Najčešće se koristi kada je račun izdan s pogrešnim iznosom, pogrešnom poreznom stopom, krivim podacima o kupcu, netočnom stavkom ili kada poslovni događaj uopće nije nastao.
Važno je naglasiti da se pogrešan račun ne briše. U sustavu mora ostati trag izvornog dokumenta i dokumenta kojim se on poništava. Upravo je to jedna od osnovnih načela Fiskalizacije 2.0: jednom izdani i fiskalizirani dokument ne mijenja se naknadno, nego se ispravlja novim dokumentom.
Kod eRačuna to znači da se storno izdaje kao novi eRačun koji se poziva na izvorni račun. Ako se račun poništava u cijelosti, storno najčešće sadržava iste stavke kao izvorni račun, ali s negativnim predznakom.
Kako napraviti storno računa?
Storno računa najjednostavnije je napraviti kroz poslovni ili računovodstveni softver koji podržava Fiskalizaciju 2.0, uz obvezno povezivanje s izvornim računom.
U praksi taj postupak izgleda ovako:
- utvrdi se razlog storna,
- pronađe se izvorni račun koji se poništava,
- izdaje se novi korektivni dokument,
- storno se povezuje s brojem i datumom izvornog računa,
- dokument prolazi fiskalizaciju,
- po potrebi se izdaje novi, ispravan račun.
Bez obzira radi li se o B2C ili B2B računu, storno se uvijek izdaje kao novi dokument koji dobiva vlastiti broj u numeričkom slijedu. Nije dopušteno koristiti isti broj kao izvorni račun niti preskakati brojeve, a način numeracije mora biti definiran internim aktom obveznika fiskalizacije.
Fiskalizacija i storno računa
Fiskalizacija za storno računa znači da i storno dokument prolazi kroz isti kontrolirani proces kao i izvorni račun. Zakon o fiskalizaciji u članku 24., propisuje da se obveze koje vrijede za izdavanje računa na odgovarajući način primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa:
(1) Sve obveze propisane odredbama ovoga Zakona za izdavanje računa na odgovarajući se način primjenjuju i pri izdavanju računa za storniranje računa odnosno kod računa u kojima se iskazuje djelomičan ili cjelovit povrat robe ili usluga.
(2) Ako se po storniranju računa izvršava povrat plaćenih iznosa, moguće je provesti postupak fiskalizacije računa i po računima s iskazanim negativnim predznakom.
Drugim riječima, storno eRačuna je novi dokument koji se fiskalizira i koji Porezna uprava može povezati s izvornim računom.
U B2C poslovanju, odnosno kod računa prema krajnjim potrošačima, fiskalizirani računi i dalje uključuju elemente poput JIR-a i QR koda.
Kod B2B eRačuna fiskalizacija funkcionira drugačije jer se postupak izdavanja i fiskalizacije eRačuna odvija kroz elektronički sustav, a eRačuni nemaju iste oznake kao računi u krajnjoj potrošnji.
Storno računa u B2C poslovanju (krajnja potrošnja)
Za račune prema građanima (B2C), fiskalizacija se od 1. siječnja 2026. proširuje na sve oblike plaćanja, uključujući transakcijske račune, mobilno plaćanje i PayPal.
Kad treba stornirati B2C račun, postupak ostaje načelno isti kao i prije. Izdaje se novi račun koji poništava prethodni, s ispravnim brojem u slijedu (bez preskakanja), u skladu s pravilima slijednosti i internim aktom tvrtke. Taj storno račun mora proći fiskalizaciju baš kao i svaki drugi račun.
Važna iznimka!
Ako se radi samo o promjeni načina plaćanja (primjerice, kupac je platio gotovinom umjesto na transakcijski račun), nije potrebno stornirati račun. Porezna uprava je potvrdila da se i u novom sustavu može prijaviti promjena načina plaćanja na već fiskalizirani račun, bez storna.
Storno eRačuna u B2B poslovanju (dva načina)
Kada trebamo stornirati eRačun u B2B poslovanju, postoje dva tehnički ispravna načina, koja Porezna uprava propisuje kroz opis poslovnih procesa:
1. Korektivni račun (tip dokumenta 384, poslovni proces P10)
Ovo je klasični "storno račun" – novi dokument koji se poziva na broj i datum izvornog računa i ima negativni iznos u punoj visini. Tehnički naziv u sustavu eRačuna je Invoice tipa 384 (korektivni račun). Koristi se s oznakom poslovnog procesa P10 (Izdavanje korektivnog računa – storniranje/ispravak računa).
Takav storno račun može biti pozitivan ili negativan, ovisno o tome radi li se o potpunom poništavanju ili djelomičnom ispravku iznosa.
2. Odobrenje – CreditNote (tip dokumenta 381, poslovni proces P9)
Umjesto korektivnog računa, storno se može provesti i odobrenjem – dokumentom koji u sustavu eRačuna ima tip 381 (CreditNote) i koristi poslovni proces P9 (Odobrenje ili negativno fakturiranje).
Iznos u odobrenju šalje se kao pozitivan – jer EU norma EN 16931 zahtijeva da redovna odobrenja imaju pozitivni apsolutni iznos, a sam tip dokumenta (381) primatelju govori da se radi o umanjenju. Ovo je česta točka zabune.
Odobrenje ili storno računa - što primijeniti?
Razlika između odobrenja i storna računa može se objasniti vrlo jednostavno.
Ako račun trebamo poništiti u cijelosti, izdat ćemo storno. Ako račun ostaje važeći, ali se samo umanjuje dio iznosa, izdat ćemo odobrenje.
Primjerice, ako je račun izdan pogrešnoj tvrtki, trebamo ga stornirati. Ako je kupcu naknadno odobren popust od 10 %, nećemo stornirati cijeli račun, nego ćemo izdati odobrenje.
U praksi je važno da softver pravilno razlikuje ova dva procesa jer pogrešan odabir može dovesti do krivog knjiženja, pogrešnog statusa potraživanja ili neusklađenosti u sustavu Porezne uprave.
Primjer storno računa
Primjer storno računa izgleda ovako:
Tvrtka je izdala eRačun u iznosu od 1.000,00 EUR + PDV, ali je naknadno utvrđeno da usluga nije isporučena. Račun se ne smije obrisati. Izdavatelj izdaje storno eRačun koji se poziva na izvorni račun i sadržava isti iznos s negativnim predznakom.
Nakon toga, ako je potrebno, izdaje se novi račun s ispravnim podacima.
U sustavu ostaju vidljiva oba dokumenta: izvorni račun i storno račun. Upravo ta sljedivost omogućuje Poreznoj upravi i primatelju da jasno vide što se dogodilo s poslovnim događajem.
Ispravak eRačuna kada nije potreban storno
Nije svaka greška razlog za storno. Ako se na eRačunu ispravlja podatak koji ne utječe na iznos, poreznu osnovicu ili PDV, ne izdaje se storno ni odobrenje.
Primjer može biti ispravak napomene, dodavanje referentnog broja ugovora ili korekcija opisnog podatka koji nema porezni učinak. U tom slučaju šalje se kopija računa s istim brojem, uz indikator kopije računa.
To je važno razlikovati jer nepotrebno storniranje može stvoriti dodatnu administraciju, nove dokumente i potencijalnu konfuziju u evidencijama.
Storno računa za predujam - primjer
Storno računa za predujam jedan je od najosjetljivijih scenarija u Fiskalizaciji 2.0.
Ako je primljen predujam od B2B kupca u jednom poreznom razdoblju, a isporuka se obavlja u drugom, izdaje se eRačun za predujam. Kada se isporuka stvarno obavi, račun za predujam treba stornirati, a za cjelokupnu isporuku izdaje se konačni eRačun.
Primjer:
Kupac uplati predujam od 500,00 EUR za uslugu ukupne vrijednosti 1.500,00 EUR.
Prvo se izdaje eRačun za predujam na 500,00 EUR. Kada je usluga obavljena, izdaje se storno računa za predujam na -500,00 EUR. Nakon toga izdaje se konačni eRačun na 1.500,00 EUR, uz povezivanje s prethodnim dokumentima.
Na taj način sustav prepoznaje da je dio iznosa već plaćen kroz predujam, a ostatak dospijeva na naplatu. Porezna uprava objavila je posebne primjere postupanja s podacima o naplati i eRačunima za predujam u okviru Fiskalizacije 2.0.
Odbijanje eRačuna i storno
Odbijanje eRačuna novi je mehanizam koji se često pogrešno poistovjećuje sa stornom. Glavna razlika je u tome što storno inicira izdavatelj računa, dok odbijanje inicira primatelj računa.
Ako primatelj zaprimi eRačun koji smatra neispravnim, koji nije naručio ili koji se ne odnosi na njega, može kroz sustav eIzvještavanja poslati status “Odbijeno”. Time primatelj signalizira da se s računom ne slaže i da po njemu neće koristiti pretporez.
Međutim, odbijanje ne briše račun i ne poništava ga automatski. Izvorni eRačun i dalje postoji u sustavu. Ako je potrebno riješiti situaciju, izdavatelj mora izdati storno eRačun.
Porezna uprava u pitanjima i odgovorima navodi da se izdani storno eRačun treba fiskalizirati slanjem fiskalizacijske poruke u Sustav za fiskalizaciju.
Rok za storniranje računa
Zakon o fiskalizaciji ne propisuje jedinstveni rok za storniranje računa. Međutim, knjigovodstvene isprave trebaju se sastavljati bez odgode, odnosno odmah nakon saznanja o činjenici koja je razlog ispravka.
T znači da se storno ne bi trebao odgađati. Što je duži razmak između izvornog računa i storna, to je veća mogućnost neusklađenosti u evidencijama, PDV prijavi i statusima u sustavu eIzvještavanja.
Posebno treba paziti na rokove eIzvještavanja. Podaci o naplati i odbijanju eRačuna dostavljaju se najkasnije do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
5 pogreška kod storna računa
1. Najčešća pogreška je brisanje ili ručno mijenjanje već izdanog računa. To nije dopušteno, jer jednom izdan i fiskaliziran račun mora ostati u evidenciji.
2. Druga pogreška je nerazlikovanje storna i odobrenja. Ako se račun poništava u cijelosti, koristi se storno. Ako se smanjuje samo dio iznosa, koristi se odobrenje.
3. Treća pogreška je slanje odobrenja s negativnim iznosom, iako se kod redovnog CreditNote dokumenta koristi pozitivan apsolutni iznos.
4. Četvrta pogreška je zaboravljanje fiskalizacije storno dokumenta. Storno eRačun mora proći fiskalizaciju kao i izvorni eRačun.
5. Peta pogreška je neispravno postupanje s predujmom. Kod računa za predujam važno je pravilno povezati račun za predujam, storno predujma i konačni račun.
Storno računa u Fiskalizaciji 2.0 više nije jednostavna interna korekcija. To je fiskalizirani dokument koji mora biti tehnički ispravno označen, povezan s izvornim računom i usklađen s pravilima eRačuna.
Najvažnije je razumjeti razliku između storna, odobrenja i odbijanja eRačuna. Storno poništava račun. Odobrenje djelomično umanjuje obvezu. Odbijanje je status koji šalje primatelj, ali ne poništava račun samo po sebi.
Ako koristite poslovni softver ili informacijskog posrednika, provjerite podržava li automatsko storniranje eRačuna, ispravne oznake P10 i P9, tipove dokumenta 384 i 381, slijednost brojeva, fiskalizaciju storno dokumenata i pravilno postupanje s predujmovima.
Moglo bi vas zanimati..
Ne. Storno eRačuna potrebno je napraviti samo kada greška utječe na iznos računa, poreznu osnovicu ili PDV. Ako se radi o ispravku koji nema porezni učinak, primjerice promjeni napomene ili dodatku referentnog broja, u pravilu nije potrebno izdavati storno ni odobrenje.