Slanje e-računa u inozemstvo
Pristupne točke omogućuju da se pošiljatelji u EU ne moraju povezati s kupcem jer se slanje e-računa u inozemstvo obavlja iz lokalnih sustava.
Već više od deset godina Europska unija aktivno promovira upotrebu e-računa kao jedan od temelja digitalne transformacije i povećanje učinkovitosti javnog sektora.
Prvi značajni korak bio je donošenje Direktive 2014/55/EU koja je propisala da su zemlje članice obavezne uvesti e-račun u javnonabavni proces, odnosno su sve javne institucije na području EU moraju biti sposobne slati, primati i obrađivati e-račune.
Smanjenje administrativnog opterećenja, ubrzanje plaćanja i povećanje transparentnosti u javnoj nabavi bili su precizni ciljevi do kojih je trebao dovesti obavezan e-račun za javne i sektorske naručitelje.
Aktivnom primjenom e-računa u javnom sektoru došlo se do jasnih pokazatelja koliko bi se smanjile mogućnosti za porezne prijevare kada bi se elektronički oblik fakturiranja uveo kao obavezan i u gospodarskom sektoru.
Pioniri koji su i gospodarske subjekte obvezali na e-račun u Europskoj uniji su Italija i Francuska, koja je obvezu uvela prvom velikim tvrtkama u srpnju 2024. godine, dok će 2025. srednje, a 2026. konačno i male kompanije razmjenjivati isključivo elektroničke fakture.
PDV jaz u EU
Popis zemalja tu ne staje jer se i druge članice postepeno pripremaju zamijeniti papirnati račun elektroničkim i za to su već pokrenule potrebne korake.
Uz Hrvatsku, postepeno uvođenje e-računa u gospodarstvo započele su Švedska i Španjolska koje su trenutno u fazi prilagodbe i razvoja strategije kojom će ostvariti željeno smanjenje administrativnih troškova i povećanje transparentnosti.
Ono što je sigurno, obavezan e-račun na europskom tržištu smanjit će „PDV jaz“, odnosno razliku između očekivanih i stvarno prikupljenih prihoda od PDV-a koji je, primjerice, u pandemijskoj 2020. godini iznosio oko 164 milijarde eura.
Uspostava sustava za fiskaliziranje e-računa koji se izdaju u gospodarstvu, odnosno obavezno izdavanje elektroničkih računa između poreznih obveznika, donijet će korist svim dionicima na europskom tržištu.
Standard za e-račun
Digitalizacija i e-računi u gospodarstvu pomažu u boljem praćenju i prijavljivanju transakcija, čime se poboljšava naplata poreza. Time će se dodatno ojačati europski trgovinski prostor i pojačati konkurentnost Starog kontinenta naspram drugih svjetskih sila.
Kako bi ojačali poziciju i svijest o jednom tržištu, na europskom su prostoru prvotno uvedena pravila za javnu nabavu i e-račun pa su uvedeni i standardi koji jamče da su tvrtka iz Njemačke i tvrtka iz Hrvatske ravnopravni ponuditelji kada se javljaju na javni poziv institucije u Rumunjskoj. To znači da nema prepreka za slanje e-računa u inozemstvo.
Zajednička EU norma
Zahvaljujući usklađenom standardu za e-račune kao što su UN/CEFACT CII, UBL 2.1, ili europski standard EN 16931, subjekti iz svih zemalja članica Europske unije međusobno mogu razmjenjivati strojno čitljive elektroničke račune.
Osim toga, razvijene su i postavljene pristupne točke koje podržavaju standardizirane formate za razmjenu elektroničkih dokumenata koje osiguravaju da se pošiljatelji iz drugih zemalja ne moraju izravno povezivati s kupcem, već se slanje e-računa u inozemstvo obavlja jednako lagano kao i na domaćem tržištu.
Prekogranična razmjena e-računa u procesima javne nabave u tom je smislu pokrivena s takozvanom PEPPOL (Pan European Public Procurement Online) razmjenom dokumenata.
Slanje e-računa u inozemstvo
U Hrvatskoj postoje certificirane pristupne točke koje komuniciraju s ostalim PEPPOL pristupnim točkama i tako omogućavaju prekograničnu razmjenu računa (slanje e-računa u inozemstvo) sukladno EU normi za e-račun za sve sudionike u postupcima javne nabave.
Pojednostavljeno, ako se na natječaj u Hrvatskoj javi dobavljač iz inozemstva koji će biti izabrani ponuditelj, po danoj usluzi ili prodanom proizvodu ispostavit će e-račun koji će domaći obveznik javne nabave zaprimiti putem PEPPOL pristupne točke. Elektronički račun će biti strojno čitljiv i pogodan za automatsko učitavanje isto kao i e-račun izdan u Hrvatskoj, odnosno .
Isti slučaj je i kada dobavljač iz Hrvatske bude odabran u javnonabavnom procesu u Njemačkoj jer PEPPOL mreža omogućuje standardiziranu i sigurnu razmjenu elektroničkih dokumenata između dobavljača i svih javnih tijela u Europskoj uniji.
Gospodarstvo i e-račun
Možemo reći da koristeći PEPPOL, dobavljači mogu biti sigurni da su njihovi računi u skladu s europskim standardima za e-račune, što im olakšava proces prijave na natječaje i smanjuje administrativne troškove.
Uvođenjem obaveznog e-računa u gospodarstvo u svim zemljama članicama Europske unije zasigurno će porasti potreba za ovakvim oblikom pristupnih točaka koje će osigurati interoperabilnost između različitih sustava i zakonskih propisa u zemljama članicama.
Naime, intencija će svakako biti da se potpuno minimiziraju troškovi za razvoj novih informatičkih sustava, već će se i nadalje poticati da dobavljači koriste vlastite, lokalne informatičke sustave za razmjenu dokumenata s kupcima iz EU bez potrebe za prilagodbama ili dodatnim troškovima. Razmjenom e-računa u gospodarstvu tako će se dodatno ojačati jedinstveno europsko tržište.
Unutarnje tržište EU
Jedinstveno europsko tržište, poznato je i pod nazivom unutarnje tržište EU, a predstavlja slobodan protok robe, usluga, kapitala i ljudi unutar Europske unije.
Koncept zajedničkog tržišta osigurava da članice EU mogu trgovati međusobno bez carina, kvota ili drugih trgovinskih prepreka, čime se potiče ekonomska integracija i rast.
U kontekstu jedinstvenog tržišta, glavni cilj Europske unije je stvoriti konkurentno, inovativno i prosperitetno gospodarstvo koje može osigurati stabilan i održiv razvoj.