Javna nabava
Javna nabava predstavlja ključnu funkciju u upravljanju javnim financijama i resursima, a odnosi se na postupke koje provode tijela javne vlasti kako bi nabavila dobra, usluge i radove potrebne za obavljanje svojih djelatnosti. Od 1. srpnja 2019. godine, svi obveznici javne nabave u Republici Hrvatskoj dužni su koristiti eRačune u skladu sa zakonskim propisima i europskom normom EN 16931, što predstavlja značajan korak u digitalizaciji i transparentnosti javnog sektora.
Što je javna nabava?
Javna nabava je proces kojim tijela javne vlasti (poput državnih i lokalnih vlasti, javnih poduzeća i drugih javnih institucija) nabavljaju dobra, usluge i radove potrebne za obavljanje svojih funkcija. Ovaj proces mora biti provedeni u skladu sa zakonom, uz poštivanje principa transparentnosti, jednakosti i slobode tržišnog natjecanja, kako bi se osigurala najbolja vrijednost za novac i smanjila mogućnost korupcije.
Javna nabava obuhvaća različite postupke, od jednostavnih nabava s manjim iznosima do kompleksnih natječaja za velike infrastrukturne projekte, te se koristi za nabavu svega od uredskog materijala do građevinskih radova i sofisticiranih usluga. Cilj javne nabave je optimizacija javnih sredstava i postizanje efikasnosti u poslovanju javnog sektora, uz istovremeno osiguranje poštovanja zakonskih prava i jednakih uvjeta za sve ponuditelje.
Zakon o javnoj nabavi
Zakon o javnoj nabavi regulira postupke nabave koje provode tijela javne vlasti, a primjenjuje se na nabavu dobara, usluga i radova čija ukupna vrijednost prelazi određene pragove. Cilj zakona je osigurati transparentnost, ravnopravnost i slobodno tržišno natjecanje, te učinkovito i odgovorno trošenje javnih sredstava.
Od srpnja 2019. godine, prema Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, naručitelji su obvezni zaprimati eRačune, dok su gospodarski subjekti koji sudjeluju u javnoj nabavi obvezni izdavati eRačune putem servisa koji su usklađeni s propisima. Ova obveza odnosi se na sve račune povezane s ugovorima u sklopu postupaka javne nabave, što uključuje i nabave male vrijednosti.
Zakon propisuje različite postupke nabave, uključujući otvoreni, pregovarački i restriktivni postupak, koji se primjenjuju ovisno o vrsti nabave i njezinoj vrijednosti. Također, uređuje prava i obveze svih sudionika u postupku, uključujući naručitelje, ponuditelje i nadležna tijela koja nadziru provedbu postupaka.
Posebno je važna uloga Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja odlučuje o žalbama ponuditelja i štiti njihova prava. Zakon također omogućuje digitalizaciju javne nabave putem e-nabave, što ubrzava i pojednostavljuje proces.
Sve nabave moraju biti utemeljene na načelima javne nabave, kao što su transparentnost, ravnopravnost i nediskriminacija, a postupci moraju biti otvoreni za nadzor i provjeru.
Za više informacija vidi Zakon o javnoj nabavi.
Vrste postupaka javne nabave
Postupci javne nabave mogu se provoditi na različite načine, ovisno o vrsti nabave, vrijednosti ugovora i specifičnostima samog projekta. Zakon o javnoj nabavi propisuje nekoliko osnovnih vrsta postupaka, a izbor vrste postupka ovisi o vrijednosti nabave, specifičnostima ugovora te drugim uvjetima.
1. Otvoreni postupak
Ovo je najčešći i najtransparentniji postupak u javnoj nabavi. U otvorenom postupku svi zainteresirani ponuditelji mogu dostaviti svoje ponude, a naručitelj bira najbolju na temelju unaprijed definiranih kriterija. Ovaj postupak primjenjuje se kada nema specifičnih razloga za ograničavanje broja ponuditelja.
2. Restriktivni postupak
U restriktivnom postupku, naručitelj najprije provodi selekciju ponuditelja koji ispunjavaju osnovne uvjete, a zatim poziva odabrane kandidate da dostave svoje ponude. Ovaj postupak primjenjuje se kada postoji potreba za većom kontrolom kvalitete i stručnosti, primjerice u specifičnim i tehnički zahtjevnim nabavama.
3. Pregovarački postupak
U pregovaračkom postupku, naručitelj pregovara s jednim ili više ponuditelja. Koristi se u posebnim slučajevima, poput kada je nabava složena ili je tržište vrlo specifično, a zahtjevi nisu jasno definirani u početku. U pregovaračkom postupku, naručitelj može pregovarati o uvjetima ponude kako bi osigurao najbolju moguću ponudu.
4. Pregovarački postupak bez prethodne objave
Ovaj postupak omogućuje naručitelju da pregovara izravno s ponuđačima bez prethodne objave natječaja ili poziva na nadmetanje. Koristi se u posebnim situacijama, kao što su hitni slučajevi, tehnički specifične nabave ili kada prethodni postupak nabave nije donio prihvatljive ponude. Iako ne zahtijeva objavu, ovaj postupak mora biti opravdan i primijenjen samo u iznimnim okolnostima, uz poštivanje zakonskih uvjeta i transparentnosti.
5. Skraćeni postupak nabave
Skraćeni postupak omogućava bržu i jednostavniju nabavu, a koristi se za nabave manjih vrijednosti ili u hitnim slučajevima. Za razliku od drugih postupaka, skraćeni postupak uključuje manje administracije i kraće vremenske okvire, a koristi se kada je to opravdano specifičnostima nabave.
Sudionici u javnoj nabavi
Sudionici u javnoj nabavi su svi subjekti koji sudjeluju u postupcima javne nabave, bilo kao stranke koje podnose ponude ili kao tijela koja nadziru i evaluiraju te postupke. Sudionici mogu biti različiti u ovisnosti o fazama postupka, a svaki od njih ima svoju ulogu i odgovornosti.
-
- Ponuditelji
Ponuditelji su gospodarski subjekti (fizičke ili pravne osobe) koji sudjeluju u postupku javne nabave podnošenjem svojih ponuda za provedbu ugovora o nabavi dobara, usluga ili radova. Ponuditelji mogu biti domaće ili strane tvrtke, te su obavezni ispuniti uvjete postavljene u natječajnoj dokumentaciji. Na temelju njihovih ponuda, naručitelj odabire onu koja najbolje odgovara kriterijima nabave (npr. cijena, kvaliteta, tehnička izvedba). - Naručitelj
Naručitelj je pravna osoba ili tijelo javne vlasti koje provodi postupak nabave. Naručitelj može biti javni ili sektorski naručitelj, a odgovoran je za provedbu postupka, uključujući objavu natječaja, evaluaciju ponuda i odabir najpovoljnijeg ponuditelja. Naručitelj također nadgleda izvršenje ugovora nakon što se potpiše s odabranim ponuditeljem. - Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
Državna komisija je tijelo koje odlučuje o žalbama i pravima ponuditelja u postupcima javne nabave. Njezin zadatak je osigurati da postupci nabave budu provedeni u skladu s propisima i zaštititi prava ponuditelja u slučaju da smatraju da su njihova prava prekršena tijekom postupka. - Evaluatori i stručna povjerenstva
Evaluatori su stručnjaci koje naručitelj imenuje kako bi analizirali i ocijenili pristigle ponude. Evaluacijski proces temelji se na objektivnim kriterijima, kao što su cijena, kvaliteta, tehnička usklađenost, rokovi isporuke i drugi faktori. Evaluatori donose preporuke za odabir najpovoljnijeg ponuditelja na temelju tih kriterija. - Nadzorna tijela
Nadzorna tijela, poput Porezne uprave ili Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, mogu biti uključena kako bi pratila usklađenost s pravilima i regulacijama javne nabave. Nadzor uključuje osiguranje da postupci nabave budu provedeni u skladu s načelima transparentnosti, ravnopravnosti i nediskriminacije.
- Ponuditelji
Obveznici javne nabave
Obveznici javne nabave su svi subjekti koji su zakonski obvezni provoditi postupke javne nabave za nabavu dobara, usluga i radova. Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj definirani su kao naručitelji, a dijele se na javne i sektorske naručitelje. Svaka od ovih kategorija podliježe specifičnim pravilima koja osiguravaju transparentnost, konkurentnost i učinkovito trošenje javnih sredstava.
Javni naručitelji
Javni naručitelji obuhvaćaju tijela i institucije javne vlasti koje su odgovorne za upravljanje javnim sredstvima i resursima.
- Državna tijela i organi vlasti
Vlada Republike Hrvatske, ministarstva, agencije i druge institucije koje su odgovorne za upravljanje državnim poslovima. - Lokalne vlasti
Gradovi, općine i županije, koje provode nabave na lokalnoj i regionalnoj razini. - Javne ustanove i službe
Ustanove koje obavljaju javne djelatnosti, kao što su škole, bolnice, sveučilišta i kulturne institucije.
Javni naručitelji obvezni su slijediti propise o javnoj nabavi kada provode postupke nabave, kako bi osigurali da javni novac bude trošen odgovorno i u skladu s načelima ravnoteže i jednakosti među ponuditeljima.
Sektorski naručitelji
Sektorski naručitelji su specifični subjekti koji obavljaju određene djelatnosti od javnog interesa kao što su energetika, komunalne tvrtke i vodovodi, prometni i zdravstveni sektori. Osnivači sektorskih naručitelja mogu biti javni naručitelji, trgovačka društva pod prevladavajućim utjecajem javnih naručitelja i subjekti s isključivim ili posebnim pravima. Iako su i sektorski naručitelji obuhvaćeni Zakonom o javnoj nabavi, pravila koja se primjenjuju na njih mogu biti specifična u odnosu na opće javne naručitelje.
3. Pregovarački postupak
U pregovaračkom postupku, naručitelj pregovara s jednim ili više ponuditelja. Koristi se u posebnim slučajevima, poput kada je nabava složena ili je tržište vrlo specifično, a zahtjevi nisu jasno definirani u početku. U pregovaračkom postupku, naručitelj može pregovarati o uvjetima ponude kako bi osigurao najbolju moguću ponudu.
4. Pregovarački postupak bez prethodne objave
Ovaj postupak omogućuje naručitelju da pregovara izravno s ponuđačima bez prethodne objave natječaja ili poziva na nadmetanje. Koristi se u posebnim situacijama, kao što su hitni slučajevi, tehnički specifične nabave ili kada prethodni postupak nabave nije donio prihvatljive ponude. Iako ne zahtijeva objavu, ovaj postupak mora biti opravdan i primijenjen samo u iznimnim okolnostima, uz poštivanje zakonskih uvjeta i transparentnosti.
5. Skraćeni postupak nabave
Skraćeni postupak omogućava bržu i jednostavniju nabavu, a koristi se za nabave manjih vrijednosti ili u hitnim slučajevima. Za razliku od drugih postupaka, skraćeni postupak uključuje manje administracije i kraće vremenske okvire, a koristi se kada je to opravdano specifičnostima nabave.
Vrste postupaka javne nabave
Postupci javne nabave mogu se provoditi na različite načine, ovisno o vrsti nabave, vrijednosti ugovora i specifičnostima samog projekta. Zakon o javnoj nabavi propisuje nekoliko osnovnih vrsta postupaka, a izbor vrste postupka ovisi o vrijednosti nabave, specifičnostima ugovora te drugim uvjetima.
Mikro poduzeće
do 10 zaposlenih, prihod do 2 milijuna EUR
Malo poduzeće
do 50 zaposlenih, prihod do 10 milijuna EUR
Srednje poduzeće
do 250 zaposlenih, prihod do 50 milijuna EUR
Veliko poduzeće
više od 250 zaposlenih, prihod više od 50 milijuna EUR
Gdje pronaći financijske izvještaje poduzeća?
Godišnji i kvartalni financijski izvještaji poduzeća služe za analizu boniteta, kreditne sposobnosti i općeg poslovnog zdravlja subjekta. U Hrvatskoj su ti podaci javno dostupni i mogu se pronaći na nekoliko službenih i komercijalnih izvora:
- Sudski registar – osnovne informacije o poduzeću, uključujući pravni oblik i osnovne podatke o poslovanju.
- FINA (Financijska agencija) – središnje mjesto za preuzimanje financijskih izvještaja svih obveznika predaje. Na FINA-i je moguće pronaći bilance, račune dobiti i gubitka te druga financijska izvješća.
- Bonitetni servisi – nude detaljne analize, usporedbe, bonitetne ocjene te pregled trendova i pokazatelja uspješnosti. Često su dostupne i usluge poput automatskog praćenja promjena i ocjena rizika.
Kako analizirati poslovanje poduzeća?
Analiza poslovanja poduzeća ključna je za donošenje informiranih odluka, planiranje rasta i optimizaciju troškova. Proces analize obuhvaća više aspekata:
- Financijska analiza – pregled bilance, računa dobiti i gubitka, novčanih tokova, te izračun pokazatelja kao što su profitabilnost, likvidnost, zaduženost i operativna učinkovitost.
- Analiza tržišne pozicije – razumijevanje konkurencije, tržišnog udjela i potrošačkih trendova.
- Analiza interne organizacije – učinkovitost internih procesa, strukture troškova i korištenje resursa.
- Procjena rizika – identifikacija potencijalnih prijetnji poput promjena u zakonodavstvu, tržišnim kretanjima ili problemima s naplatom potraživanja.
Upravo zahvaljujući digitalnim platformama kao što je mojBI, analitičke aktivnosti više nisu rezervirane samo za velike sustave, već su dostupne i mikro i malim poduzećima koja žele upravljati svojim poslovanjem na temelju konkretnih podataka.
Za detaljnije informacije o bilanci i financijskim pokazateljima, pročitajte blog o bilanci i financijskim pokazateljima poduzeća.
Kako analizirati izvješće poduzeća s gubitkom?
Analiza izvješća poduzeća s gubitkom uključuje proučavanje ključnih stavki u financijskim izvještajima, kao što su prihod, rashodi, bruto dobit, te tekuće obveze. Uz to, treba analizirati uzroke gubitka (smanjenje prihoda, visoki troškovi) i strategiju poduzeća za prevladavanje tih problema.
Pročitajte i kako blokada firme utječe na dobavljače.
Moglo bi vas zanimati...
Tvrtka i poduzeće su dva pojma koja se često koriste u poslovnom kontekstu, no iako se često poistovjećuju, imaju specifična značenja. Tvrtka je pravna osoba koja je registrirana za obavljanje poslovnih aktivnosti s ciljem ostvarivanja dobiti. Može biti različitih oblika, poput d.o.o., akcionarskog društva (d.d.), ili j.d.o.o.. Tvrtka ima svoj pravni status i odvojena je od svojih vlasnika (osnivača), što znači da odgovornost vlasnika nije neograničena.
S druge strane, poduzeće je širi pojam koji obuhvaća sve organizacije koje obavljaju gospodarske aktivnosti, bilo da se radi o pravnim osobama (tvrtkama) ili fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, poput obrtnika. Može biti pravni subjekt, kao što je tvrtka, ali također uključuje i obrt, odnosno fizičke osobe koje obavljaju privatnu djelatnost.