Fiskalizacija u praksi
U praksi, fiskalizacija znači da svaki račun mora sadržavati propisane podatke – od naziva prodavatelja do iznosa PDV-a, načina plaćanja i identifikatora osobe koja ga izdaje. Obrtnici, uključujući paušalce, moraju imati interni akt koji definira tko i gdje izdaje račune. Računi moraju biti numerirani bez preskakanja, a svaka lokacija i uređaj moraju biti prijavljeni.
Ako poslujete online – web shop se također fiskalizira. Od 2026. svi obrtnici prelaze na eRačune, a godinu kasnije i paušalci. U svakodnevnom radu, to znači puno administracije, ali i red koji porezna lako može pratiti.
Što mora sadržavati fiskalni račun
Fiskalni račun mora sadržavati više elemenata, a oni su već propisani drugim računovodstvenim i poreznim propisima. Obvezni elementi računa su: podaci o prodavatelju (njegov naziv, OIB i adresa), oznaka i broj računa, datum i mjesto izdavanja računa, datum dospijeća, vrstu proizvoda ili usluge, cijenu i količinu te podatke o porezima kao što je porez na dodanu vrijednost ili porez na potrošnju, odnosno iznos računa razvrstan po poreznoj stopi (zbrojni iznos naknade i poreza, iznos oslobođenja.
Osim toga, račun mora sadržavati i način plaćanja, odnosno je li riječ o bezgotovinskom ili gotovinskom plaćanju te identifikator osobe koja je kreirala račun.
Oznaka identifikatora može biti ime i prezime ili OIB identifikatora ili, češće, oznaka operatera definirana u internim aktu koji se u praksi uglavnom zove Odluka o fiskalizaciji.
Ovaj interni akt trebaju imati i poslovni subjekti koji ne posluju gotovinom i njime definirati način i lokaciju izdavanja računa te podatke kojima će identificirati osobu koja izrađuje računa.
Nabrojano su obvezni elementi računa, a račun još može sadržavati i dodatne elemente koji nisu obvezni, ali su preporučljivi. To su: IBAN izdavatelja (tvrtke, obrta), kontakt podaci izdavatelja, podatak o Upisu u sudski registar i temeljnom kapitalu, model i poziv na broj plaćanja, datum isporuke ili izvršenja usluge te, sve češće, barkod za plaćanje.
U prometu gotovinom ili kod kartičnog plaćanja na računu se nalaze i podaci kao što su ZKI – zaštitni kod izdavatelja i JIR – jedinstveni identifikator računa.
Zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije je alfanumerički zapis kojim se potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije i izdanog računa za koji se koristi kratica ZKI (definicija iz Zakona o fisklizaciji).
Jedinstveni identifikator računa je alfanumerički zapis kojeg programski generira Porezna uprava, iz određenog seta podataka dostavljenih elementa računa, za koji se koristi kratica JIR (definicija iz Zakona o fiskalizaciji).
Fiskalni račun izgled i sadržaj
Sadržaj fiskalnog računa je propisan u dijelu koji se odnosi na obvezne elemente računa koji su ranije nabrojani (podaci o prodavatelju, broj i oznaka računa, datum i mjesto izdavanja računa, datum dospijeća, vrstu proizvoda ili usluge, cijenu i količinu, informacija o PDV-u), ali njegov izgled nije propisan.
To znači da prodavatelj može odlučiti hoće li istaknuti neobvezne podatke ili logo, međutim mora paziti da prilikom dizajna svog računa ne ispusti navesti obvezne elemente računa.
Također, mora paziti da su računi fiskalizirani sukladno Zakonu o fiskalizaciji, a u slučaju da je riječ o informativnom računu, odnosno dokumentu na kojem navodi podatke o plaćanju, ali koji nije fiskaliziran, poduzetnik mora navesti podatak „OVO NIJE FISKALNI RAČUN“.
Tom zakonskom odredbom se primateljima računa omogućuje da lakše raspoznaju izdane račune i ostale dokumente koje mogu zaprimiti u procesu prodaje roba ili usluga prije izdavanja računa po izvršenju.
Fiskalni račun i broj računa
Broj računa obvezan je element računa prema odredbama posebnih računovodstvenih i poreznih propisa, a obveznici fiskalizacije dužni su ga iskazati u tri dijela na način da je:
1. numerički broj računa;
2. oznaka poslovnog prostora;
3. broj uređaja za izdavanje računa (često se u internim aktima stavlja i pojam „broj aparata“.
Zakon o fiskalizaciji propisuje da numerički broj mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po uređaju za izdavanje računa u poslovnom prostoru.
Kako je ranije navedeno, pravila slijednosti numeričkih brojeva računa (nizova), obveznik fiskalizacije mora odrediti internim aktom koji se daje na uvid prilikom poreznog nadzora.
Brojčani niz svake kalendarske godine započinje brojem 1 do broja n, po svakom poslovnom prostoru, odnosno po svakom uređaju za izdavanje računa u poslovnom prostoru.
Pogledajte primjer internog akta o fiskalizaciji.
Fiskalni račun bez PDV-a
Fiskalni račun bez PDV-a uređen je obveznim elementima računa prema odredbama posebnih računovodstvenih i poreznih propisa. Zakon o fiskalizaciji propisuje da se na računu mora istaknuti informacija o tome je li obveznik fiskalizacije računa upisan u sustav PDV-a.
Nadalje, prema novom Zakonu o fiskalizaciji, obveznik fiskalizacije obvezan je u Sustav fiskalizacije, između ostaloga, prijaviti podatke o poreznoj osnovici za svaku poreznu stopu ili izuzeće, jediničnoj cijeni bez PDV-a i svim popustima ili rabatima ako nisu uključeni u jediničnu cijenu kako bi fiskalizirao eRačun. To je jedan od obaveznih podataka eRačuna u gospodarstvu.
Prema novom Zakonu o fiskalizaciji, obvezu fiskalizacije eRačuna izdavatelj eRačuna i primatelj eRačuna dužni su provoditi za svaki izdani i zaprimljeni eRačun.
Fiskalizacija za paušaliste / obrt /opg
Zakon o fiskalizaciji propisuje pojedine djelatnosti koje su izuzete od obveze fiskalizacije računa za ostvarene promete. Od fiskalizacije eRačuna su izuzeti: priređivanje lutrijskih igara (igre klađenja i kasina…), prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda, prodaja karata ili žetona za komunalni prijevoz putnika, naplata cestarine, punjenje naftnim derivatima aviona, prodaja proizvoda ili usluga u poštanskom prometu, pružanje bankovnih i usluga osiguranja, vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata, komunalne usluge i struja, provođenje zdravstvene zaštite i veterinarska djelatnost, prodaja robe u zrakoplovima na letovima i ubiranje troškova kod prisilne naplate.
Na prijedlog ministra financija, Vlada Republike Hrvatske može i proširiti popis izuzetih djelatnosti od propisane obveze fiskalizacije računa.
Fiskalizacija za OPG
OPG koji vlastite poljoprivredne proizvode, koje je proizveo na svome gospodarstvu, prodaje direktno krajnjem potrošaču, izuzet je od fiskalizacije. Prodaja u tom smislu mora biti na lokaciji gospodarstva ili na štandovima i klupama na tržnicama i odnosi se isključivo na malo.
Izuzeće se ne odnosi na poljoprivrednike koji prodaju na veliko, odnosno koji su obveznici PDV-a ili poreza na dohodak, bilo da porez plaćaju paušalno ili temeljem poslovnih knjiga, nisu izuzeti od obveze fiskalizacije.
Isto tako, ako OPG prodaje robu pravnim osobama ili putem weba, vlastitih kioska ili pokretnih gospodarskih vozila, izuzeće fiskalizacije ne vrijedi.
Fiskalizacija obrta
Obrtnici su obveznici fiskalizacije, neovisno o tome je li riječ o paušalcima ili drugim oblicima plaćanja poreznih obveza. Sukladno navedenome, obvezni su imati interni akt o fiskalizaciji na temelju kojeg određuju način i mjesto izdavanja računa, oznaku operatera, vrstu plaćanja koja će prihvaćati i drugo.
Od 1. siječnja 2026. godine svi obrtnici koji su porezni obveznici moraju slati i zaprimati isključivo eRačune, a od 1. siječnja 2027. godine obveza se primjenjuje i na paušalne obrtnike.
Fiskalizacija i oznaka poslovnog prostora
Obveznici fiskalizacije računa moraju napraviti prijavu poslovnog prostora i javiti Poreznoj upravi svaku izmjenu lokacije poslovanja, odnosno lokacije izdavanja fiskalnih računa. Podaci o poslovnim prostorima u kojima se izdaju računi za promet u krajnjoj potrošnji prijavljuju se u Sustav fiskalizacije.
Prijava mora sadržavati sljedeće podatke: OIB, adresu poslovnog prostora, tip poslovnog prostora, vrstu djelatnosti koja se tamo obavlja, radno vrijeme i radne dane, datum otvaranja poslovnog prostora, datum zatvaranja poslovnog prostora, status poslovnog prostora i oznaku pod kojom će se prostor navoditi u broju računa.
Prijava poslovnog prostora, izmjene i dopune informacija o prodajnim prostorima obavljaju se putem sustava ePorezna.
Prijavu zatvaranja poslovnog prostora obveznik fiskalizacije mora javiti poreznoj upravi čak i kada je riječ o privremenom zatvaranju, primjerice radi bolesti obrtnika ili ako je riječ o sezonskom poslovanju, a isto je obvezan javiti i kod trajnog zatvaranja.
Više informacija pročitajte u našem blogu Fiskalizacija računa u Hrvatskoj.
Fiskalizacija web shopa
Fiskalizacija web prodaje također je obuhvaćena Zakonom o fiskalizaciji. Prilikom prijave poslovnog prostora, obveznik fiskalizacije navest će internetska prodaja u dijelu gdje mora odrediti tip poslovnog prostora.
Kako je propisano novim Zakonom o fiskalizaciji, osim oblika poslovanja internetska trgovina, obveznik fiskalizacije može navesti i da je to pokretna trgovina i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako je riječ o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti.