Nacrt Zakona o izdavanju i fiskalizaciji eRačuna
Nacrt Zakona o izdavanju i fiskalizaciji eRačuna kojim se uvodi obvezan eRačun za gospodarske subjekte, odnosno u B2B segmentu, objavljen je krajem veljače na eSavjetovanju. Prema rokovima navedenim u nacrtu, Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Fiskalizacija u prometu gotovinom u Hrvatskoj je uvedena 1. siječnja 2013. godine s ciljem nadzora nad gotovinskim prometom. Tijekom 12 godina primjene, Zakon o fiskalizaciji je doživio brojne izmjene i dopune koje su dodatno precizirale obveze poreznih obveznika, prilagođavale fiskalizacijski sustav tehnološkim inovacijama i osiguravale bolju transparentnost poslovanja.
Novim Zakonom o fiskalizaciji, čiji je prvi nacrt objavljen na eSavjetovanju krajem veljače, objedinit će se fiskalizacija gotovinskih i bezgotovinskog prometa i uvesti brojne promjene koje počivaju na digitalizaciji procesa razmjene eRačuna i izvještavanja prema državi.
Time će se donijeti dodatno administrativno rasterećenje poslovnih subjekata, ali i disciplina u podmirivanju poreznih obveza.
Bitni aspekti
Fiskalizacija računa
Uvođenje eRačuna
Nacrt Zakona o fiskalizaciji - pripremni projekt
Prednosti uvođenja eRačuna
Faze uvođenja obveznog eRačuna
Definiranje eRačuna
Obvezan elektronički arhiv
Ciljevi Zakona o fiskalizaciji
Korist od eRačuna u B2B
Fiskalizacija računa
Konstantnim nadograđivanjem postupka fiskalizacije, radilo se na jačanju financijske discipline i postupno su se uvodile obveze za paušalne obveznike, prodaju putem samoposlužnih uređaja, zatim QR kod na računima, kao i pravila za označavanje nefiskaliziranih dokumenata i brojne druge. U tim su izmjenama uvedena i nova pravila za napojnice, ali i efikasni alati za provjeru validnosti računa.
Unatoč svim izmjenama, fiskalizacija je do sada obuhvaćala samo dio prometa koji se odnosio na krajnju potrošnju (B2C) gotovinom ili karticama.
Poslovanje između poreznih obveznika (B2B) ili poslovanje s javnim tijelima (B2G), do sada nisu bili uključeni u fiskalizacijski sustav, što se mijenja novim Zakonom o fiskalizaciji.
Uvođenje eRačuna
Preduvjet za sveobuhvatnu fiskalizaciju je uvođenje obveznog elektroničkog računa u poslovanju između poreznih obveznika, a time će se obuhvatiti i sljedeće:
fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji (B2C), neovisno o načinu plaćanja,
izdavanje i fiskalizaciju eRačuna u poslovanju između poreznih obveznika (B2B),
fiskalizaciju računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela (B2G).
Fiskalizacija eRačuna temeljit će se na novom sustavu izvješćivanja u stvarnom vremenu, pri čemu će pošiljatelji i primatelji eRačuna razmjenjivati fiskalizacijske poruke s Poreznom upravom. Tako će se uspostaviti unakrsna provjera podataka i smanjiti rizik od poreznih prijevara.
Nacrt Zakona o fiskalizaciji - pripremni projekt
Sveobuhvatni zakon Ministarstvo financija i Porezna uprava najavili su predstavivši Projekt Fiskalizacija 2.0 kroz koji su stvorili preduvjete i utvrdili pravila za novi digitalni sustav fiskalizacije, uključujući:
prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi,
implementaciju eRačuna u B2B segmentu,
besplatnu aplikaciju za eRačune i eArhiv namijenjenu malim poreznim obveznicima.
Prednosti uvođenja eRačuna
Prijelaz na fiskalizaciju eRačuna u stvarnom vremenu donosi niz prednosti za poslovne subjekte i državu. Između ostaloga, to su:
administrativno rasterećenje kroz smanjenje broja poreznih obrazaca i automatizaciju izvješćivanja,
digitalizacija poslovanja i smanjenje troškova vezanih uz papirnatu dokumentaciju,
veća transparentnost i sigurnost financijskih podataka,
doprinos zaštiti okoliša kroz smanjenje potrošnje papira.
Faze uvođenja obveznog eRačuna
Prema nacrtu Zakona, novi sustav fiskalizacije provodit će se u sljedećim fazama:
rujan 2025. godine
Početak testiranja sustava eRačuna za obveznike i informacijske posrednike;
siječanj 2026. godine
Obveza fiskalizacije svih računa u krajnjoj potrošnji i uvođenje eRačuna u poslovanje poreznih obveznika u sustavu PDV-a;
siječanj 2027. godine
Potpuna primjena eRačuna i ukidanje papirnatih računa.
Definiranje eRačuna
Zakon o fiskalizaciji definira eRačun kao račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.
Ista definicija je već dana u Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, a ovime se samo potvrđuje da je elektronički račun, usklađen s EU normom, jedini dokument koji se smatra originalnim eRačunom.
Zakonodavno tijelo u prijedlogu novoga zakona navodi da će se razmjenom strukturiranog eRačuna u XML formatu omogućiti bržu obradu računa, povećati točnost jer automatski unos podataka smanjuje mogućnost ljudskih pogrešaka, što povećava ispravnost i pouzdanost financijskih informacija.
Elektronički račun potencijalno omogućuje i bržu naplatu s obzirom na to da se financijski podaci automatski prenose i obrađuju čime se utječe na poboljšanje likvidnosti.
S obzirom na to da razmjena eRačuna podrazumijeva digitalnu razmjenu podataka, takozvanu razmjenu iz računala u računalo, te da se oni ne printaju, ukida se potreba za papirom, a samim time i troškovima za iste.
Osim prednosti za poduzetnike i gospodarstvo, elektronički račun pozitivno utječe i na očuvanje okoliša. Zakonodavac posebno ističe da se eRačunom u gospodarstvu povećava sigurnost jer se eRačuni pohranjuju u digitalnim arhivama, što smanjuje rizik od gubitka ili oštećenja dokumenata.
Obvezan elektronički arhiv
U novom Zakonu o fiskalizaciji stoji da je procijenjena ušteda koja proizlazi iz zamjene papirnate arhive računa s eArhivom čak 3,25 milijuna eura, što je itekako dobra kapital za ulaganje u jačanje hrvatskog gospodarstva.
Elektronički arhiv jedan je od pojmova iz digitalnog poslovanja o kojem se puno govorilo, što je dovelo i do puno netočnih informacija u javnosti. No, za tako nešto nema prostora jer je elektronički arhiv već uređen s više računovodstvenih i poreznih propisa, a sada se i kroz Zakon o fiskalizaciji vezuje uz eRačun kao njegov neodvojiv dio.
Podsjetimo, Zakon o računovodstvu propisuje da se računi čuvaju u izvornom obliku, a to je XML format koji je čitljiv elektroničkim putem, točnije putem računovodstvenog softvera.
Čuvanje slikovnog prikaza eRačuna u PDF-u, sukladno zakonu nije čuvanje izvornika ili originala računa. Isto tako, ispisani PDF računa također nije original jer mu se ne može dokazati vjerodostojnost pošiljatelja, cjelovitost sadržaja i nepromjenjivost u vremenu.
Ciljevi Zakona o fiskalizaciji
Jedan od ciljeva uvođenja ovog Zakona je smanjenje troškova poreznih obveznika u kontekstu materijalnih troškova, kao što su trošak arhiviranja dokumenata, obrade ispisa i sličnih rashoda koje mnoge tvrtke više ne doživljavaju kao opterećenje na poslovanje, a zapravo su generator popriličnog troška za poduzeće.
Zakonodavac ističe da se ovim Zakonom snižavaju materijalni troškovi, donose uštede na ljudskim resursima i ubrzava poslovanje kroz lakšu razmjenu računa, brže usklađivanje podataka, skraćenje rokova plaćanja i nesmetan protok informacija između poreznih obveznika, ali i poreznih obveznika i države.
Ciljevi su i uspostava sustava prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi koji se izdaju u B2G segmentu, implementacija sustava bezgotovinskog plaćanja putem eRačuna u segmentu B2B i uspostava besplatne aplikacije za eRačune za male porezne obveznike.
Korist od eRačuna u B2B
Ostvarenjem ciljeva, svi dionici će ostvariti niz koristi, a posebno će prosperirati porezni obveznici kroz značajne rasterećenje u procesima izvještavanja.
Smanjuje se broj poreznih obrazaca jer će se većina informacija povlačiti iz platforme eRačun. Osim toga, na temelju podataka iz eRačuna olakšat će se vođenje poreznog knjigovodstva kroz nova aplikativna rješenja.
Kao veliku korist od eRačuna u gospodarstvo zakondavac ističe doprinos zaštiti okoliša upotrebom digitalne umjesto „papirnate“ arhive računa. Time se ostvaruje i cilj zelenih politika te poslovanje u skladu s okolišnim i društvenim ciljevima te učinkovitim korporativnim upravljanjem (eng. Enviromental, Social and Governance - ESG).
Svaki digitalizirani proces stvara predispozicije za uvođenje novih, tako će i eRačun u B2B, odnosno Zakon o fiskalizaciji donijeti niz prilika za digitalizaciju poslovanja privatnog i javnog sektora.
Ono što se nikako ne smije zaboraviti istaknuti je da uspostava prijave PDV-a u stvarnom vremenu, što osigurava Zakon o fiskalizaciji, omogućuje bolje planiranje fiskalne politike i preciznija procjena makroekonomskih pokazatelja i učinkovitije djelovanje Porezne uprave.
Smanjuje se potreba za komunikaciju između Porezne uprave i poreznih obveznika za provjeru i usklađenje podataka uz omogućavanje ciljanih poreznih nadzora.
„Uvođenje opće obveze izdavanja i primanja eRačuna donijet će dodatne koristi u borbi protiv PDV prijevara i utaja te smanjenje nelojalne konkurencije. Obveza izdavanja eRačuna uz prijenos podataka iz eRačuna Poreznoj upravi u stvarnom vremenu omogućit će dosljednu provjeru prijavljenog i naplaćenog PDV-a. Time će se ujedno povećati saznanja o poslovnim aktivnostima što će omogućiti da se mjere ekonomske politike što više određuju u skladu sa stvarnim gospodarskim pokazateljima“, navodi se u Nacrtu Zakona o fiskalizaciji.