Fiskalizacija računa u Hrvatskoj

fiskalizacija racuna i obveznici fiskalizacije

Fiskalizacija u prometu gotovinom u Hrvatskoj je tema koja se tiče svakog poduzetnika, obrtnika, paušalnog obrtnika, ali i poljoprivrednika koji je je obveznik PDV-a ili ostvaruje državne potpore.

Od svog uvođenja, fiskalizacija je postala nezaobilazni dio svakodnevnog poslovanja poslovnih subjekata u Hrvatskoj.

Cilj ovog bloga je detaljno objasniti što je fiskalizacija, kako funkcionira, koje obaveze obveznici fiskalizacije imaju prema Poreznoj upravi i što će donijeti Fiskalizacija 2.0.

Također, važno je naučiti pojmove kao što su JIR broj ili izjava o fiskalizaciji kako biste izbjegli potencijalne probleme u poreznom nadzoru.

Tko su obveznici fiskalizacije?

Tko su obveznici fiskalizacije propisano je u dva temeljna dokumenta, a to su Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom i Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Postoje i drugi izvori zakona koji detaljnije propisuju koji subjekti su oslobođeni obveze fiskalizacije, ali njima se nećemo baviti u ovome blogu.

Kako smo rekli u uvodu, obveznici fiskalizacije, sukladno Zakonu su fizičke osobe obveznici poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak te pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.​

U fizičke osobe koje su obveznici fiskalizacije zbog toga što su obveznici poreza na dohodak ubrajamo obrtnike „dohodaše“, paušaliste, osobe koje se bave takozvanim slobodnim zanimanjima, osobe koje vode domaću radinost, ali i one koji obavljaju sporedna zanimanja.

Među obveznike poreza na dobit ubrajamo trgovačka društva i brojne druge pravne osobe koje posluju na hrvatskom tržištu, odnosno obavljaju gospodarsku djelatnost u Hrvatskoj.

Izjava o fiskalizaciji

Često se raspravlja o tome tko treba imati izjavu o fiskalizaciji među obaveznim internim dokumentima poslovnog subjekta.

Trebaju li izjavu o fiskalizaciji imati isključivo subjekti koji posluju s gotovinom, odnosno koji dozvoljava plaćanje karticama ili izjavu o fiskalizaciji trebaju imati i poslovni subjekti koji posluju isključivo putem transakcijskih računa?

Odgovor je zapravo jednostavan, a do njega ćemo doći tako da nabrojimo koje podatke sadrži izjava o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Izjava o fiskalizaciji sadrži osnovne podatke o poslovnim prostorima te služi za evidentiranje gdje se obavlja (gotovinsko) poslovanje poslovnog subjekta.

Ključni podaci koje mora sadržavati izjava o fiskalizaciji su sljedeći: naziv i adresa poslovnog subjekta, OIB, ime odgovorne osobe i OIB, naziv i adresa poslovnog prostora (i izdvojenih poslovnih jedinica), vrstu djelatnosti, datum početka rada i uredovno vrijeme te podatke o blagajni.

Ovaj potonji podatak potvrđuje nam da su zapravo i oni poslovni subjekti koji ne posluju s gotovinom ipak obveznici fiskalizacije te da moraju imati interni dokument u kojem će jasno naznačiti koje blagajne koristi, na kojim lokacijama i kako će se na svakoj blagajni numerirati brojevi računa.

Pravila numeriranja računa

Obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa i način njihova numeriranja, a to čine putem internog akta o poslovnicama. Pravila numeriranja po poslovnicama koji su navedeni u internom aktu poduzetnici ne moraju podnositi u Poreznu upravu, već drže u vlastitim prostorijama i obvezni su je pokazati kod nadzora.

Ovdje govorimo o poduzetnicima koji posluju isključivo putem transakcijskih računa jer subjekti koji posluju s gotovinom i primaju plaćanja putem kartica, obavezni su dostaviti u Poreznu izjavu o svim lokacijama na kojima će primati plaćanja.

Obveznici fiskalizacije koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice i plaćanje karticama) provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa za što moraju nabaviti posebne naplatne uređaje koji su direktno povezani s Poreznom upravom i tu dolazimo to pojašnjenja što je to JIR.

obveznici fiskalizacije

Što je fiskalizacija?

Fiskalizacija je u Hrvatskoj uvedena s prvim danom 2013. godine kao jedan od reformskih poteza kako bi se stalo na kraj sivoj ekonomiji i poreznim prijevarama.

Cilj uvođenja fiskalizacije bio je osigurati transparentniji sustav naplate poreza tako da se smanji neprijavljeni prihod poduzeća.

Uvođenje fiskalizacije bila je dio usklađivanja domaćeg zakonodavstva s europskim normama koji su ovakav oblik nadzora prepoznali kao uspješan način kontrole poreznih prihoda.

Povećanje nadzora omogućeno je zahvaljujući elektroničkom evidentiranju prometa i izdavanju računa putem sustava Porezne uprave.

U trenutku kada poduzetnik izda račun putem naplatnog uređaja, račun se automatski šalje na obradu u sustav Porezne uprave, gdje se provjerava i potvrđuje njegova ispravnost.

Nakon toga, poduzetnik dobiva jedinstveni identifikator računa (JIR), što je znak da je račun fiskaliziran. Kupac putem JIR-a može provjeriti je li račun koji mu je izdan uistinu fiskaliziran (prijavljen na Poreznu upravu) ili je nesvjesno sudionik prevare poreznog sustava.

Kako nastaje JIR broj?

Ključni element fiskaliziranog računa je jedinstveni identifikator računa ili JIR koji na računu izgleda kao nepovezani skup različitih podataka.

Generira ga Porezna uprava nakon što račun prođe kroz sustav fiskalizacije i potvrdi se njegova ispravnost. Kada poduzetnik na naplatnom uređaju, odnosno „kasi“ izda račun, taj račun se u stvarnom vremenu šalje na server Porezne uprave gdje se provjerava njegova ispravnost.

Ako se pokaže da je sve u redu, JIR broj se automatski unosi na račun i dokument se može izdati kupcu.

U slučaju da račun ne sadrži JIR broj ili da se prikazani JIR broj ne može pronaći na stranici za provjeru JIR brojeva, smatra se da račun nije fiskaliziran i ne ispunjava zakonske propise.

Kako se provjerava fiskalizirani račun?

Je li račun fiskaliziran kupci mogu provjeriti putem službene web stranice Porezne uprave Provjera računa.

Računi se mogu provjeriti putem JIR-a, broja računa, datuma izdavanja računa i OIB-a izdavatelja, a u posljednje vrijeme i putem kodova te iznosa računa koji je naplaćen.

Provjera računa pomaže kupcima da nesvjesno ne postanu sudionicima sive ekonomije jer mogu transparentno provjeriti jesu li platili zakonski ispravan račun.

Fiskalizacija 2.0

Fiskalizacija 2.0 pojam je koji se posljednjih godinu dana često spominje kao nadogradnja postojećeg sustava fiskalizacije koji će donijeti brojna poboljšanja u gospodarstvu.

Uz već ranije postavljene ciljeve smanjenja sive ekonomije i povećanja transparentnosti, Fiskalizacija 2.0 trebala bi utjecati na smanjenje opterećenja na poduzetnike kada govorimo o izvještavanju prema Poreznoj upravi.

Možemo reći da je glavni cilj ove nove verzije dodatno unaprijediti kontrolu poreznih obveza, smanjiti administrativne troškove za poduzetnike i modernizirati sustav.

Jedna od novosti koju svi poduzetnici željno očekuju je uvođenje novih tehnologija za prijenos podataka, što znači i nadogradnju postojećih poslovnih softvera kojima će se rasteretiti računovođe jer će se smanjiti broj poreznih obrazaca koji se obavezno predaju.

Preduvjet fiskalizacije

Fiskalizacija 2.0 donijet će uspostavu sustava za fiskaliziranje računa koji se izdaju u gospodarstvu (B2B) uz implementaciju sustava bezgotovinskog plaćanja putem e-računa s integriranim e-arhivom.

Osim toga, nova faza fiskalizacije zasigurno će donijeti i promjene u načinu na koji se podaci pohranjuju i prate, omogućujući poduzetnicima da imaju bolji uvid u svoje poslovanje i financijske obveze.

Smanjenje administrativnih tereta vjerojatno će pozitivno utjecati na poslovno okruženje i pomoći poduzetnicima u svakodnevnom poslovanju, a Porezna uprava istovremeno će rasteretiti svoje resurse.

Zahvaljujući fiskalizaciji računa u gospodarstvu, i država će imati bolji nadzor nad vlastitim prihodima što će omogućiti bolje planiranje potrošnje sredstava, ali i otvoriti prostor za značajnija ulaganja jer će se „ubiranje poreza“ moći pratiti u stvarnom vremenu.

Preduvjet za uspješnu provedbu nove faze fiskalizacije je uvođenje obaveznog e-računa između poreznih obveznika jer je strukturirani dokument jedini oblik razmjene informacija koji omogućuje praćenje u realnom vremenu.

To će gospodarstvu donijeti brojne prednosti, od onih svakodnevnih kao što su smanjenje troškova uredskog materijala, brža i točnija obrada podataka jer se e-računi učitavaju, a ne prepisuju, do onih dugoročnih kao što je smanjeno opterećenje ljudskih resursa.

S e-računom u gospodarstvu i novoj fazi fiskalizacije, povećat će se transparentnost poslovanja i riješiti rak rana hrvatskog gospodarstva, što su za većinu dugi rokovi plaćanja.

Fiskalizacija će omogućiti Poreznoj upravi da ima uvid u rokove plaćanja, ali i njihovo poštivanje jer će se fiskalizirati i poslani i primljeni računi.

S obzirom na to da će kupac morati potvrditi preuzimanje računa, podaci o tome kada je račun pristigao, tko ga je preuzeo i kada je započela teći valuta plaćanja bit će dostupni i transparentni.