Dobre ideje najčešće evoluiraju iz najveće potrebe: kako je qPay dobio novu dimenziju
Autor: Marko Emer
Krajem 2017. godine pozvan sam kao sugovornik za temu o digitalizaciji u članku koji je radio najpoznatiji poslovni dnevnik u Hrvatskoj. Tema je pokušala dati odgovor na pitanje što nas očekuje u narednim godinama, nakon što eRačun postane obvezan u javnoj nabavi, odnosno koje ćemo papirnate poslovne procese poslati u ropotarnicu povijesti kada se i država potrudi potaknuti gospodarske subjekte na prihvaćanje digitalnih rješenja kao neophodnog načina funkcioniranja u modernom biznisu. U tom periodu mi smo već razmišljali o sljedećoj generaciji digitalnih usluga jer su druge knjigovodstvene isprave, poput eOtpremnica i eOdobrenja, ali sustavi za upravljanje takvim dokumentima, već bili u primjeni kod pojedinih naših klijenata. Otišao sam u tom članku korak dalje, govorio o uslugama gdje bi informacijski posrednici mogli učiniti više u smislu jačanja gospodarstva s obzirom na to da smo, u kontekstu posla koji radimo na tržištu, najveći koncentratori informacija. Jasno i nedvojbeno te smo informacije obavezni držati i čuvati tajnim, no što kada, uz suglasnost korisnika, a u svrhu povećanja njihove likvidnosti kroz cash-flow bez odgađanja, određene informacije možemo prezentirati drugoj zainteresiranoj strani?
Odgovor na to pitanje trebala je dati aplikacija koju smo tada nazvali qPay, a trebala je, pojednostavljeno, omogućiti poduzeću A, koje je izdalo račun, trenutno plaćanje računa od strane banke kako bi dalje, nesmetano poslovali ne čekajući stvarnu valutu plaćanja, dok bi poduzeće B, odnosno kupac, imao dovoljno vremena da prikupi sredstva kako bi podmirio dugovanje koje je prethodno podmirila banka. Polazili smo od teze kako banke trebaju također napustiti uobičajene načine šalterskog poslovanja, što su konačno i same shvatile, i ponuditi inovativnija rješenja, primjerena biznisu 21. stoljeća. U tom periodu, a to je bilo prije tri godine, zaključili smo kako od uvođenja internetskog bankarstva banke ništa značajnije nisu ponudile poslovnim korisnicima kako bi odgovorile na sve potrebe poslovnih klijenata, odnosno omogućile im veću vrijednost za njihovo poslovanje.
Aktivno smo od tada razvijali aplikaciju qPay, no tek utjecajem korona krize, ali i prethodno prikupljenih iskustva naših korisnika te kroz sugestije vodećih stručnjaka iz bakarskog svijeta i prateći potrebe globalnog tržišta, shvatili smo kako priča o nesmetanom cash-flowu i očuvanju gospodarske aktivnosti treba dobiti puno širu dimenziju.
Poznat je moj stav kako su domaća poduzeća sve spremnija na potpuno digitalno poslovanje, odgovorno to tvrdim jer sam u stalnoj interakciji s korisnicima, partnerima i integratorima Moj-eRačun mreže, no činjenica je da malo tko zna verbalizirati ono što mu treba. Pojednostavljeno, svaki subjekt zna koji su mu problemi u poslovanju, ali često ne zna koje je rješenje.
Treba mi veći prostor za arhiviranje dokumenata – ne treba, treba digitalizirati dokumente. Treba mi osoba koja će nadzirati bržu provedbu poslovnih procesa – ne treba, treba bi sustav s jasno definiranim hodogramima procesa. Treba mi brža naplata računa, ali klijent inzistira na valuti plaćanja od 60 dana, a treba mi tako veliki klijent – postoji rješenje koje ne mora narušiti tvoj odnos s klijentom.
Rekao sam kako je qPay u 2020. dobio puno širu dimenziju gdje će ovaj potonji problem postati prošlost, što je vjerujem rješenje za tmurne scenarije koje najavljuju za jesen kao posljedicu korona krize i smanjene gospodarske aktivnosti proteklih mjeseci. Hrvatskoj će, u pravo vrijeme, biti prezentirana platforma koja će osigurati da se oni koji trebaju kapital susretnu s onima koji imaju kapital, što će za posljedicu ostaviti jačanje hrvatskog gospodarstva u puno većoj mjeri, nego to sada možemo zamisliti. Bit će jednostavno, plati me.