Fiskalizacija transakcijskih računa
Fiskalizacija transakcijskih računa, odnosno obuhvat računa naplaćenih preko transakcijskih računa, najveća je novost Zakona o fiskalizaciji. Time ulazimo u fazu potpune digitalne fiskalizacije započete gotovinskim računima pa do obveznog eRačuna.
Bitni aspekti
Što je transakcijski račun?
Fiskalizacija bezgotovinskih plaćanja
Pravila kod fiskalizacije bezgotovinskih/transakcijskih računa
Evidencija bezgotovinskih/transakcijskih računa
Priprema za fiskalizaciju bezgotovinskih/transakcijskih računa
Dana 1. rujna 2025. godine na snagu je stupio novi Zakon o fiskalizaciji koji označava najveću reformu fiskalnog sustava još od uvođenja fiskalizacije za bezgotovinska plaćanja 2013. godine.
Najznačajnija novost Zakona o fiskalizaciji je proširenje obveze i na fiskalizaciju bezgotovinskih računa, odnosno računa koji se naplaćuju putem transakcijskih računa.
Ovim je potezom digitalizacija gospodarske djelatnosti na domaćem tržištu podignuta na novu razinu jer u cijelosti mijenja način na koji posluju poduzetnici, bilo da je riječ o velikim poduzećima, mikro, malim i srednjim tvrtkama ili obrtnicima neovisno o tome na koji način obračunavaju i izvršavaju svoje porezne obveze.
Novi Zakon o fiskalizaciji mijenja način na koji izdajemo i razmjenjujemo račune, kako ih pohranjujemo i čuvamo te kako podnosimo izvješća prema Poreznoj upravi.
Fiskalizacija više ne podrazumijeva samo fiskalizaciju bezgotovinskih računa, nego se odnosi i na sve ostale vrste plaćanja pa je time obuhvaćena i fiskalizacija transakcijskih računa, kako se kolokvijalno naziva bezgotovinsko plaćanje, odnosno plaćanje putem transakcijskih računa.
Što je transakcijski račun?
Prije nego što objasnimo što znači fiskalizacija transakcijskih računa, potrebno je razjasniti sam pojam.
Transakcijski račun je bankovni račun namijenjen za svakodnevno poslovanje – primitke i izdatke poslovnog subjekta ili građana. U praksi, to su žiro računi ili tekući računi preko kojih se obavlja većina bezgotovinskih plaćanja.
Dakle, transakcijski račun nije sam po sebi „račun“ u smislu računa za robu ili uslugu, već financijski instrument preko kojeg se obavljaju uplate i isplate.
Kada govorimo o fiskalizaciji transakcijskih računa, zapravo se misli na obvezu fiskalizacije računa koji se naplaćuju putem transakcijskih računa, bilo da je riječ o plaćanju putem internetskog bankarstva, servisa poput PayPala, Google Paya, Stripa ili drugih digitalnih sustava naplate.
Ovim potezom država uvodi digitalni trag i za bezgotovinska plaćanja, čime značajno širi obuhvat fiskalizacije na sve platne oblike.
Fiskalizacija bezgotovinskih plaćanja
Kako bi se uskladili s novim pravilima i bili spremni fiskalizirati sve bezgotovinske račune od 1. siječnja 2026., porezni obveznici već u prijelaznom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2025. godine moraju poduzeti nekoliko važnih koraka:
1. Prijava informacijskog posrednika
Svaki poduzetnik mora odabrati službenog informacijskog posrednika koji će biti zadužen za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju.
2. Odabir načina slanja i fiskalizacije
Obveznici odlučuju hoće li koristiti vlastita rješenja, vanjske aplikacije ili usluge Porezne uprave, no preporuka je da jedan informacijski posrednik bude sposoban pružiti kompletnu uslugu koja obuhvaća razmjenu-fiskalizaciju-pohranu računa.
3. Primjena jedinstvenog šifrarnika
Uvodi se obavezni nacionalni šifrarnik za robe i usluge, a nepravilna primjena nosi propisane kazne. Riječ je o Klasifikaciji proizvoda po djelatnosti (KPD 2025.) koja je već ugrađena u mer sustav.
KPD 2025. je središnja klasifikacija proizvoda i statistički standard koji se koristi za prikupljanje i objavu podataka koji zahtijevaju razinu proizvoda te za međunarodnu razmjenu podataka.
Usklađena je sa Statističkom klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Europske unije CPA 2.2. unije (Statistical Classification of Products by Activity, Version 2.2) i jedan od preduvjeta za razmjenu eRačuna na jedinstvenom europskom gospodarskom tržištu.
4. Obveza fiskalizacije R-1 računa do 700 EUR
Računi plaćeni gotovinom ili karticom i dalje se moraju fiskalizirati putem fiskalizacijske poruke.
Pravila kod fiskalizacije bezgotovinskih/transakcijskih računa
Kolokvijalno nazvani transakcijski računi zapravo su bezgotovinski računi koji se plaćaju transakcijskim putem iz čega je i nastao ovaj naziv.
Od 1. siječnja porezni obveznici ih moraju obavezno izdavati u elektroničkom obliku te moraju biti usklađeni s EU normom i izrađeni te preneseni od pošiljatelja do primatelja sukladno Zakonu o fiskalizaciji.
Zato je Zakon predvidio uloge informacijskog posrednika i pristupne točke kako bi osigurao poduzetnicima da razmjenjuju račune sukladno zakonu te da Porezna uprava istovremeno u stvarnom vremenu prikuplja sve relevantne podatke koje su poduzetnici nekoć morali samostalno slati putem više desetaka mjesečnih, kvartalnih ili godišnjih izvještaja.
Ovo su neke od promjena koje donosi fiskalizacija bezgotovinskih računa:
eRačuni se ne mogu ponovno izdati pod istim brojem, izuzev u slučaju da taj ispravak ne utječe na porezni obračun.
Primjerice, ako se ispravlja gramatička pogreška u nazivu kupca, adresa ili interni opis artikla, dopušteno je ponovno poslati isti broj računa, međutim ako ispravak mijenja poreznu osnovicu, PDV ili iznos računa, tada se mora izdati novi eRačun (a to znači izdavanje storno računa te potom novog, ispravnog računa);
Ako izdavanje eRačuna nije moguće, to se mora prijaviti Poreznoj upravi u roku od 5 dana.
Riječ je o situaciji kada poduzetnik ne može izdati eRačun, iako je obvezan.
Razlozi mogu biti tehnički kao što je pad sustava, kvar softvera, nemogućnost pristupa informacijskom posredniku, prekid veze s Poreznom upravom i sl. ili organizacijski kao što su neočekivani zastoji u poslovnom procesu.
Međutim, poduzetnik je dužan obavijestiti Poreznu upravu u roku od pet dana da nije fiskalizirao i poslao bezgotovinski eRačun u trenutku transakcije, kako bi PU mogla pratiti status obveze;
O naplaćenim računima poduzetnik treba izvještavati do 20. u mjesecu za prethodni mjesec;
Primatelji eRačuna moraju Poreznu upravu obavijestiti o odbijenim računima do 20. u mjesecu.
Riječ je o tome da se kroz Zakon o fiskalizaciji uvodi digitalni trag svih transakcija, a naplata računa je ključan trenutak za praćenje porezne osnovice i obračuna PDV-a.
Ovom važnom promjenom Porezna uprava može pratiti ne samo izdane, nego i naplaćene račune, što im daje kompletnu sliku o poslovanju i poreznim obvezama, što je najvažniji korak u borbi protiv sive ekonomije jer omogućuje transparentno poslovanje na domaćem tržištu.
Evidencija bezgotovinskih/transakcijskih računa
Jedna od značajnih prednosti novog Zakona je svakako ukidanje niza dosadašnjih evidencija i izvješća, što administrativno opterećenje. Tako se između ostalih ukidaju:
knjiga IRA i URA,
izvješća RAD-1G, PPO, DON-H, PDV-F.
Međutim, poduzetnici koji posluju i gotovinski (novčanicama i karticama, odnosno plaćanjem na POS uređajima), ali i preko transakcijskih računa, moraju znati da se fiskalizacija eRačuna odvija se odvojeno od fiskalizacije gotovinskih računa.
Kod eRačuna nema elemenata poput JIR-a, ZKI-ja ili QR koda jer fiskalni trag osigurava sam sustav eRačuna i prijava, odnosno razmjena dokumenata putem sigurnog kanala informacijskog posrednika.
Zašto postojeći sustav fiskalizacije ne vrijedi za bezgotovinske račune, odnosno transakcijska plaćanja?
FISKALIZACIJA 1
Temeljila se na B2C računima (gotovina/kartice).
Račun je bio fiskaliziran tek nakon što bi Porezna uprava u realnom vremenu vratila JIR.
Uz JIR koristio se i ZKI, a kasnije i QR kod na računima, kako bi potrošač mogao provjeriti račun.
FISKALIZACIJA 2
Temelji se na eRačunima u XML formatu.
Prikaz originalnog e-računa u xml obliku
Svaki eRačun prolazi kroz sustav informacijskog posrednika, koji ga dostavlja i primatelju i Poreznoj upravi.
Porezna uprava i posrednik osiguravaju digitalni trag: status poslanog/zaprimljenog/odbijenog računa, digitalne potvrde i enkripciju,usklađenost sa šifrarnicima i standardima.
Zato kod eRačuna više nema potrebe za JIR-om, ZKI-jem ili QR kodom jer je kontrolni mehanizam ugrađen u sam eRačun, odnosno u proces razmjene i pohrane dokumenata.
Priprema za fiskalizaciju bezgotovinskih/transakcijskih računa
Priprema za fiskalizaciju bezgotovinskih računa i fiskalizaciju transakcijskih računa zahtijeva nekoliko praktičnih koraka koje uz dobrog informacijskog posrednika i pod uvjetom da krenete na vrijeme, možete vrlo jednostavno napraviti. To su:
analiza postojećih procesa izdavanja i naplate računa,
provjera je li vaš softver kompatibilan s novim zakonskim zahtjevima,
odabir informacijskog posrednika i prijava Poreznoj upravi,
edukacija zaposlenika i računovođe o novim pravilima (provjerite edukacije informacijskog posrednika),
spremnost za razmjenu eRačuna od 1. siječnja 2026. godine.
Suradnja s računovođama i informatičarima je ključna jer oni osiguravaju usklađenost poslovanja s tehničkim i zakonskim zahtjevima, međutim primarno je važno odabrati informacijskog posrednika koji će ih educirati za poslovanje bez greške.
Poduzetnici moraju iskoristiti ovo prijelazno razdoblje od rujna do prosinca 2025. godine za prilagodbu i pravodobno usklađivanje poslovnih procesa.
Oni koji se pripreme na vrijeme, imat će koristi od pojednostavljene administracije, smanjenog rizika od grešaka i veće transparentnosti poslovanja, kao i značajnu potporu korisničke službe odabranog informacijskog posrednika.
Potrebno je shvatiti da novi Zakon o fiskalizaciji nije samo regulatorna obveza, nego i prilika da se poslovanje modernizira i digitalizira, što dugoročno donosi korist i poduzetnicima i državi.