Zakon o fiskalizaciji
Zakon o fiskalizaciji donosi važne promjene u poslovanju svih poreznih obveznika u Hrvatskoj, a donesen je s ciljem povećanja transparentnosti, smanjenja administrativnog opterećenja i digitalne transformacije gospodarstva.
Bitni aspekti
Proširenje obveze fiskalizacije
Zakonski okvir obveznog eRačuna
Pojmovnik Zakona o fiskalizaciji
Na koga se odnosi Zakon o fiskalizaciji?
Koji računi su obuhvaćeni Zakonom?
Kako se razmjenjuju eRačuni po Zakonu o fiskalizaciji?
Proces slanja eRačuna
Fiskalizacija gotovinskih računa
Kako odabrati sigurnog informacijskog posrednika?
Sustav eIzvještavanje i ukidanje obrazaca
Proširenje obveze fiskalizacije
Zakon o fiskalizaciji koji je donesen 13. lipnja 2025. godine proširuje obvezu fiskalizacije s gotovinskih na sve vrste plaćanja, bilo da je riječ o plaćanju putem transakcijskih računa, kreditnih kartica te putem online servisa kao što su PayPal, Google Pay, Stripe i slično.
Dosadašnji Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji se primjenjuje više od 12 godina već se pokazao kao dobar mehanizam nadzora nad plaćanjima gotovim novcem ili karticama, međutim nije obuhvaćao plaćanja putem transakcijskih računa, što znači da je veći dio gospodarstva bio izuzet od fiskalizacije.
Ideja o proširenju fiskalizacije na B2B sektor započela je u Europskoj uniji prije više godina kada je uočeno da papirnati računi generiraju ogroman trošak, budući da je procijenjeno da samo jedan dokument košta od 7 do 20 eura.
U to su uključeni potrošni materijal, ljudski rad i troškovi koji proizlaze radi čuvanja i pohrane papirnatih dokumenata.
Zakonski okvir obveznog eRačuna
Elektronički račun kao obvezni dokument u Hrvatsku je uveden 2018./2019. za obveznike javne nabave, čime se hrvatski zakon uskladio sa zakonodavstvom Europske unije i Direktivom 2014/55/EU koja je pravni temelj obvezne razmjene eRačuna za javne i sektorske naručitelje.
Spomenuta Direktiva pokrenula je i druge trendove EU prema digitalizaciji i automatizaciji financijskih tokova, kao i modernizaciji PDV sustava kako bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost prijevare.
Europska komisija posebno ističe važnost pravovremene dostupnosti podataka o računima i elektroničku razmjenu dokumenata, što je vidljivo i iz inicijativama takozvanog ViDA paketa.
ViDA (VAT in the Digital Age) je službena skraćenica za paket mjera koje je Europska unija usvojila u ožujku 2025. godine s ciljem modernizacije PDV sustava i uvođenja elektroničkog fakturiranja te poreznog izvještavanja u stvarnom vremenu na području EU-a.
ViDA paket sadrži tri ključna stupa: elektroničko fakturiranje i digitalno izvještavanje, ekonomiju platformi te jedinstvenu PDV registraciju.
Hrvatska je Zakonom o fiskalizaciji ostvarila snažnu digitalnu transformaciju implementirajući mehanizme koji potiču elektroničku razmjenu računa i u poslovanju među poduzećima (B2B), a ne samo u javnoj nabavi, što je u skladu s Europskim akcijskim planom za digitalizaciju javne uprave (2021.–2027.) i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO).
Uspoređujući hrvatski Zakon o fiskalizaciji i ViDA paket možemo reći da naš zakon proširuje obvezu fiskalizacije na sve vrste plaćanja, dok ViDA paket uvodi obvezu elektroničkog fakturiranja za sve transgranične B2B i B2G transakcije unutar EU-a.
Međutim, može zaključiti da je u oba slučaja cilj povećati transparentnost i smanjiti mogućnost prijevare, iako se novi Zakon o fiskalizaciji primjenjuje na hrvatske porezne obveznike, a ViDA paket regulira transgranične transakcije unutar EU.
Sve članice EU morat će uskladiti svoje domaće sustave s EU standardima do 2035. godine, što je Hrvatska u većoj mjeri već napravila donošenjem Zakona o fiskalizaciji i uvođenjem obveznog elektroničkog računa usklađenog s EU normom za eRačuna.
Pojmovnik Zakona o fiskalizaciji
Pristupna točka
Tehnička platforma ili aplikacija putem koje se obavlja razmjena eRačuna i fiskalizacijskih poruka između poreznih obveznika, informacijskih posrednika i Porezne uprave.
Mora biti usklađena s europskim Peppol standardima.
Informacijski posrednik
Pravna ili fizička osoba ovlaštena za razmjenu, validaciju i arhiviranje eRačuna u ime korisnika, odobrena od strane Porezne uprave za razmjenu eRačuna i fiskalizacijskih poruka; mora imati certifikat ISO/IEC 27001 za informacijsku sigurnost.
Korisnik pristupne točke
Svaki subjekt koji koristi uslugu informatičke infrastrukture za razmjenu računa.
eIzvještavanje
Digitalni postupak dostave podataka o isporukama, odbijanju i naplati eRačuna Poreznoj upravi.
Fiskalizacijska poruka
Digitalni zapis koji sadrži sve podatke o računu i šalje se Poreznoj upravi radi fiskalizacije.
Jedinstveni identifikator računa (JIR)
Alfanumerički kod kojim Porezna uprava potvrđuje fiskalizaciju računa.
eArhiva
Digitalna platforma za čuvanje elektroničkih računa u skladu sa zakonskim rokovima i tehničkim standardima.
Na koga se odnosi Zakon o fiskalizaciji?
Zakon o fiskalizaciji usmjeren je na sve porezne obveznike koji izdaju i primaju račune, neovisno o veličini poduzeća ili obliku poslovanja.
Njime su obuhvaćeni trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike.
To uključuje:
- pravne osobe (trgovačka društva, ustanove, javna poduzeća),
- obrtnike i samostalne djelatnosti (npr. odvjetnike, liječnike, konzultante),
- obveznike fiskalizacije u maloprodaji (kao i do sada),
- nove sudionike: informacijske posrednike i pristupne točke.
Posebno je važno da se mikro i mali poduzetnici na vrijeme pripreme za novi zakon, ali i svi oni poslovni subjekti koji su do sada bili izuzeti iz sustava fiskalizacije zbog načina plaćanja, odnosno vrsti transakcija koje su prihvaćali u poslovanju.
Važni dionici koji se po prvi puta pojavljuju u zakonu su upravo informacijski posrednici/pristupne točke koji imaju iznimno važnu ulogu u procesima razmjene eRačuna u skladu sa zakonskom obvezom. ali i u smislu čuvanja računa.
Naime, svi poduzetnici pa čak i oni koji su do 1. siječnja 2027. godine „primatelji“ eRačuna, imaju obvezu korištenja certificiranih informacijskih sustava za njihov prihvat i arhiviranje, čime se digitalna odgovornost prenosi na obje strane u poslovnom odnosu.
To znači da moraju već s prvim danom primjene eRačuna za porezne obveznike imati uspostavljenu uslugu informacijskog posrednika/pristupne točke za eRačune te siguran i kontroliran elektronički arhiv.
Koji računi su obuhvaćeni Zakonom?
Obuhvaćeni računi
- B2C računi: Svi računi izdani krajnjoj potrošaču, bez obzira na način plaćanja (gotovina, kartica, transakcijski račun, PayPal, Google Pay, Stripe itd.).
- B2B računi: Svi elektronički računi (eRačuni) između poreznih obveznika.
- B2G računi: Svi računi između poreznih obveznika i javnog sektora.
Iznimke
Iznimke, odnosno izuzeća od obveze fiskalizacije računa su propisane člankom 4. i odnose se na određene vrste dokumenata koji nisu računi u smislu zakona (npr. potvrde, ugovori), kao i na određene vrste transakcija koje su izuzete prema posebnim poreznim propisima. Međutim, sve veće kategorije računa izdavanih u poslovanju obuhvaćene su novim zakonom.
Zakon je osim toga prepoznao i situacije kada se zbog tehničkih poteškoća neće moći fiskalizairati račune pa se takvi dokumenti mogu izdati offline, ali se moraju obavezno naknadno fiskalizairati.
Nadalje, neki specifični sektori, poput banaka, osiguravajućih društava ili institucija koje posluju na temelju posebnih zakona, mogu biti djelomično izuzeti od fiskalizacije ili imati drugačiji model izvještavanja.
Kako se razmjenjuju eRačuni po Zakonu o fiskalizaciji?
Porezni obveznici moraju dobro razumjeti kako se šalju i primaju eRačuni prema Zakonu o fiskalizaciji jer je riječ o procesu koji ne mogu provesti bez informacijskog posrednika i pristupne točke zbog brojnih tehničkih preduvjeta koje pravi eRačun mora zadovoljiti.
U Zakonu jasno stoji da je pravovaljani eRačun dokument koji je usklađen s EU normom za eRačun, a to znači da sadrži skup podataka koji se automatski ekstrahira u računovodstvenom programu primatelja te da sadrži certifikate i vremenski žig kojim mu je zajamčena vjerodostojnost pošiljatelja, cjelovitost sadržaja i nepromjenjivost u vremenu.
PDF dokument koji su poduzetnici slali kao privitak emailu ne sadrži nijedan od navedenih uvjeta i ne smatra se eRačun u smislu Zakona o fiskalizaciji ni Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
Razmjena eRačuna sukladno zakonu provodi se putem softverskih rješenja koja omogućuju automatsko preuzimanje potrebnih podataka iz eRačuna.
Proces slanja eRačuna
- Izdavatelj kreira eRačun u XML formatu prema nacionalnim i EU standardima u svom računovodstvenom programu ili putem besplatne aplikacije za eRačune Kreiraj;
- Informacijski posrednik putem pristupne točke prosljeđuje eRačun primatelju i Poreznoj upravi;
- Porezna uprava fiskalizira račun i vraća potvrdu (JIR);
- Primatelj zaprima obavijest o primitku eRačuna, preuzima ga iz sigurnog sustava informacijskog posrednika i nakon obrade ga pohranjuje u siguran i kontroliran eArhiv;
- Porezna uprava ima uvid u sve razmijenjene račune putem sustava eIzvještavanje.
Fiskalizacija gotovinskih računa
Obveza fiskalizacije za sve račune izdane krajnjim kupcima (B2C), posebno u slučaju gotovinskog plaćanja i dalje ostaje na snazi. To uključuje i plaćanja karticama, bonovima, kriptovalutama, mobilnim aplikacijama, odnosno.
Obveznici fiskalizacije moraju osigurati da se račun u trenutku izdavanja elektronički pošalje u Poreznu upravu i da se na njemu nalaze elementi JIR-a i ZKI-a (jedinstveni identifikator računa i zaštitni kod).
Zakon ostavlja mogućnost fiskalizacije i za druge oblike plaćanja (npr. virmanom), posebno ako je riječ o avansima ili djelomičnim isplatama.
Iako smo rekli da plaćanje u gotovini ostaje važeće, važno je zapamtiti da je za gospodarske subjekte ono ograničeno na iznos do 700 eura po jednom računu. Za građane krajnje potrošače nema ograničenja iznosa plaćanja u gotovini, ali svi računi moraju biti fiskalizirani bez obzira na način plaćanja.
Kako odabrati sigurnog informacijskog posrednika?
Informacijski posrednici moraju biti odobreni od zakonodavca te imati certifikat ISO/IEC 27001 koji potvrđuje uspostavljen sustav upravljanja informacijskom sigurnošću. Porezna uprava provjerava sukladnost posrednika s propisima o kibernetičkoj sigurnosti.
Međutim, zakonom nije propisana obvezna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti ili osiguranje od cyber napada, što stručnjaci smatraju nedostatkom koji bi mogao ozbiljno naštetiti krajnjem korisniku te stoga predano radi na uspostavi strožih uvjeta za dobivanje odobrenja za posao informacijskog posredništva.
Prilikom odabira informacijskog posrednika važno je voditi se svim relevantnim informacijama kao što su: iskustvo posrednika, pružanje pratećih digitalnih usluga kao što su eArhiv, DMS i fintech usluge plaćanja eRačuna te u konačnici razina informacijske sigurnosti.
Pouzdan informacijski posrednik mora ispunjavati nekoliko kriterija:
- biti upisan u registar Porezne uprave kao ovlašteni posrednik;
- imati integriranu podršku za eračun, eArhiv i eIzvještavanje;
- usklađenost s EU i domaćim zakonodavstvom;
- imati dobru korisničku podršku;
- posjedovati dugogodišnje reference za poslove informacijskog posredništva.
Sustav eIzvještavanje i ukidanje obrazaca
Zakon o fiskalizaciji predstavlja snažno administrativno rasterećenje svih dionika, ponajviše zahvaljujući povezivanju sustava Porezne uprave i poduzetnika, između ostaloga i kroz sustav eIzvještavanje. Njime se automatski dostavljaju podaci poreznih obveznika o isporukama, naplati i odbijanju eRačuna.
Zahvaljujući eIzvještavanju, Porezna uprava može u stvarnom vremenu pratiti statuse računa i tako smanjiti administrativno opterećenje poduzetnika i njihovih knjigovođa.
Zakonom o fiskalizaciji ukinut je niz obrazaca (primjerice OP, ZP, PO-SD, obrasci za promet gotovine i dr.), koje se do 2025. godine dostavljalo ručno ili putem web aplikacija.
Iako je riječ o nizu tehničkih i organizacijskih zahtjeva, Zakon o fiskalizaciji svim dionicima donosi dugoročnu korist koja će se osjetiti odmah, a između ostaloga odnosi se na smanjenje sive ekonomije, jačanje porezne discipline, smanjenje troškova poslovanja i usklađivanje s EU standardima.
Zakon o fiskalizaciji temelj je za buduću prijavu PDV-a u stvarnom vremenu, što će i državi omogućiti bolje planiranje vlastitih rashoda i strateških ulaganja te ojačati gospodarstvo u cjelini.