Obrt

Obrt je oblik samostalne gospodarske djelatnosti koji pojedinci mogu obavljati u Hrvatskoj radi ostvarivanja prihoda. Obrt je jednostavniji oblik poslovanja u usporedbi s trgovačkim društvima, s lakšim administrativnim zahtjevima i nižim troškovima osnivanja.

13 min čitanja

Ključne karakteristike obrta:

Samostalnost

Obrtnik je vlasnik obrta, a obrt je vezan uz vlasnika i ne postoji kao pravna osoba, nego kao fizička osoba koja obavlja djelatnost.

Fleksibilnost poslovanja

Obrtnici mogu obavljati razne djelatnosti koje su regulirane kao slobodni, vezani ili povlašteni obrt.

Oporezivanje

Obrtnici mogu birati između paušalnog oporezivanja ili oporezivanja prema stvarnom prihodu, što ovisi o vrsti obrta i visini godišnjeg prihoda.

Jednostavnija administracija

Obrti imaju jednostavnije vođenje knjigovodstva i financijskih evidencija u usporedbi s trgovačkim društvima, kao što su d.o.o. ili j.d.o.o.

Obrt može biti dobar izbor za pojedince koji žele samostalno poslovati i upravljati vlastitim radom, ali bez zahtjevnog upravljanja koje prate složeniji oblici poduzeća.

Vrste obrta

U Hrvatskoj se obrt dijeli u tri glavne kategorije prema vrsti djelatnosti i potrebnim kvalifikacijama: slobodni obrt, vezani obrt i povlašteni obrt. Svaka od ovih kategorija ima specifične zahtjeve i razine stručnosti, a evo detaljnijeg objašnjenja svake od njih:

Slobodni obrt

Slobodni obrt odnosi se na djelatnosti koje ne zahtijevaju posebnu stručnu kvalifikaciju ili obrazovanje. Ove djelatnosti obično se odnose na usluge koje mogu obavljati osobe koje ne moraju proći specifične obrazovne ili kvalifikacijske prepreke.

Primjeri slobodnih obrta:

  • Trgovina (maloprodaja, veleprodaja)
  • Usluge njege i ljepote (kozmetički saloni, frizeri, manikure)
  • Kreativne djelatnosti (grafički dizajn, pisanje, fotografija)
  • Pomoćne usluge (čišćenje, prijevoz, dostava)

Slobodni obrt obično ima niže zahtjeve u pogledu administracije i stručnosti, što ga čini popularnim među poduzetnicima početnicima.

Vezani obrt

Vezani obrt obuhvaća djelatnosti koje zahtijevaju određenu stručnu kvalifikaciju ili obrazovanje. Za obavljanje vezanog obrta, obrtnik mora imati specifične vještine ili obrazovanje, često potvrđeno diplomama, certifikatima ili stručnim ispitima.

Primjeri vezanih obrta:

  • Frizerske usluge
  • Automehaničarske usluge
  • Bravarske usluge
  • Vodoinstalaterski radovi
  • Električarske usluge

Za obavljanje vezanog obrta, obrtnik mora dokazati stručnost kroz relevantno obrazovanje ili položeni majstorski ispit u određenom području.

Povlašteni obrt

Povlašteni obrt odnosi se na djelatnosti koje zahtijevaju ne samo stručnu kvalifikaciju, već i posebne dozvole ili licence. Ove djelatnosti obično uključuju aktivnosti koje su zakonski regulirane zbog svojih sigurnosnih, ekoloških ili drugih specifičnih zahtjeva. Za povlaštene obrte potrebne su dodatne dozvole ili licencije koje izdaju relevantna tijela.

Primjeri povlaštenih obrta:

  • Vatrogasne usluge
  • Pirotehničke usluge
  • Zaštita i sigurnost (sistemi za alarmiranje, video nadzor)
  • Zdravstvene usluge (npr. fizikalna terapija, stomatološke usluge)

Povlašteni obrti često podliježu strožim zakonskim i sigurnosnim propisima te zahtijevaju redovite inspekcije ili obnovu licenci.

Uvjeti za otvaranje obrta

Za otvaranje obrta potrebno je slijediti niz administrativnih koraka i ispuniti određene zakonske uvjete, od kojih su najvažniji odabir vrste obrta, prikupljanje potrebnih dokumenata, prijava u obrtni registar i Poreznu upravu te plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Obrtnici također mogu imati različite obveze ovisno o vrsti obrta koji osnivaju (slobodni, vezani, povlašteni), što uključuje potrebne kvalifikacije i dozvole.

Kako otvoriti obrt?

Za otvaranje obrta potrebno je:

  1. Odabrati vrstu obrta prema djelatnosti (slobodni, vezani ili povlašteni)
  2. Prikupiti potrebne dokumente: Osobna iskaznica, dokaz o kvalifikaciji (za vezani obrt) i ostale potvrde, ako su potrebne
  3. Prijaviti obrt: Obrt se prijavljuje u nadležnom Uredu državne uprave prema mjestu prebivališta. Nakon registracije dobiva se Rješenje o upisu u obrtni registar
  4. Prijaviti se u Poreznu upravu: Prijavom se određuju obveze plaćanja poreza i doprinosa

Obrt u Hrvatskoj možete otvoriti na tri načina:

Elektroničko pokretanje poslovanja putem usluge START koja nudi sve na jednom mjestu (bez dodatnih koraka), a dostupna je samo za hrvatske državljane koji imaju elektroničku osobnu iskaznicu (eOI).

Usluga e-Obrt (samo za hrvatske građane) koja funkcionira na sljedeći način:

  • registracija putem interneta na stranici e-Obrt +
  • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) - u roku od 24 sata od pokretanja poslovanja; podaci se automatski šalju u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)

Osobno u nadležnim institucijama:

  • registracija u nadležnom upravnom tijelu u županiji, odnosno u uredu Grada Zagreba
  • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) - u roku od 24 sata od pokretanja poslovanja; podaci se automatski šalju u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
  • Porezna uprava - u roku od 8 dana od pokretanja poslovanja.

Koji dokumenti su potrebni za otvaranje obrta?

  • preslika osobne iskaznice ili putovnice kao dokaz o identitetu
  • dokaz o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima (to je potrebno za određene obrte kao što su: ugostiteljstvo, restorane, objekte brze prehrane, slastičarnice, pekarnice i dr., odnosno za većinu djelatnosti koje uključuju poslovanje s hranom)
  • dokaz o pravu korištenja prostora (kada je za obavljanje obrta potreban prostor: maloprodaja, ugostiteljstvo, turizam, razne vrste usluga poput frizera, kozmetičara, pedikera, kemijskog čišćenja itd.)

  • za vezane obrte: dokaz o odgovarajućoj srednjoj stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti (ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli osobu, u punom radnom vremenu, koja udovoljava tom uvjetu)

  • dozvola za rad za strance iz trećih država (države izvan EU-a/EGP-a)

  • važeća potvrda o boravištu (samo za osobe koje imaju prijavljeno boravište u trećim državama).

Vođenje obrta

Vođenje obrta podrazumijeva niz administrativnih obveza koje se razlikuju ovisno o vrsti oporezivanja. 

Obrtnici u sustavu PDV-a obvezni su voditi knjigu izlaznih računa (IRA) i knjigu ulaznih računa (URA), na temelju kojih obračunavaju razliku između ulaznog i izlaznog PDV-a te podnose PDV prijave. 

Paušalni obrtnici, iako imaju jednostavnije administrativne zahtjeve, moraju voditi evidenciju naplaćenih računa i predavati PO-SD obrazac na kraju godine kako bi prijavili ukupne primitke. 

Vođenje obrta može biti značajno jednostavnije uz korištenje alata poput web aplikacije za izradu i slanje računa, Kreiraj, koja je prilagođena potrebama mikro poduzetnika i obrtnika. 

Ova besplatna aplikacija omogućuje izradu ponuda i predračuna, slanje e-računa, kao i vođenje evidencija za porezne potrebe. Uz prilagodbu važećim zakonima i regulativama, Kreiraj pomaže u smanjenju administrativnog opterećenja

Poticaji za otvaranje obrta

U Hrvatskoj postoje različiti poticaji i subvencije za obrtnike, koji mogu pomoći u financijskom smislu, osobito za početnike ili one koji žele ulagati u razvoj svog poslovanja. Neki od glavnih poticaja uključuju:

EU fondovi: Obrtnici mogu aplicirati za financijsku podršku putem različitih EU fondova koji financiraju projekte usmjerene na razvoj poduzetništva, inovacije i održivost.

Poticaji za zapošljavanje: Programi koji subvencioniraju zapošljavanje novozaposlenih radnika, što može biti korisno za obrtnike koji žele proširiti svoj tim.

Poticanje ekološkog poslovanja: U Hrvatskoj postoje subvencije za obrtničke djelatnosti koje primjenjuju ekološke prakse ili koriste zelene tehnologije, kao što su obnovljivi izvori energije ili energetska učinkovitost.

Poticaji za digitalizaciju: Poticanje modernizacije poslovanja kroz uvođenje digitalnih alata, softverskih rješenja ili automatizacije poslovnih procesa.

Subvencije za stručno usavršavanje: Poticaji za stručno usavršavanje i obuku obrtnika, kako bi se poboljšale njihove vještine i usklađenost s novim zakonodavstvom ili tehnološkim promjenama.

Oporezivanje obrta

Obrtnici mogu birati između paušalnog oporezivanja ili oporezivanja prema stvarnom prihodu. Paušalni obrt omogućava plaćanje poreza na temelju paušalnih iznosa određenih prema godišnjem prihodu, što je jednostavnije za poslovanje s nižim prihodima.

Ako obrtnik premaši propisani porezni prag, postaje obveznik PDV-a i samim time mora redovito prijavljivati PDV.

Paušalni obrt

Paušalni obrt predstavlja jednostavan način oporezivanja obrta u kojem obrtnici plaćaju porez i doprinose paušalno, prema godišnjem prihodu, a ne prema stvarnom dohotku. Ovaj način obračuna je povoljan za obrtnike s nižim prihodima jer smanjuje administrativne obveze i pojednostavljuje poslovanje.

Tko može otvoriti paušalni obrt?

Paušalni obrt može otvoriti svaki državljanin Hrvatske ili druge države članice EU koji nema zakonskih prepreka za vođenje poslovanja. Paušalni obrt obično biraju poduzetnici početnici ili oni koji planiraju obavljati manje opsežne djelatnosti uz niže administrativne troškove.

Popis djelatnosti za paušalni obrt

Paušalni obrt može obuhvaćati širok raspon djelatnosti koje ne zahtijevaju složeno računovodstvo. Najčešće djelatnosti uključuju kreativne usluge, frizerske i kozmetičke usluge, marketing i savjetovanje, kao i usluge domaće radinosti.

Paušalni porez

Paušalni porez se temelji na godišnjem prihodu i fiksno je određen prema razredu u kojem se obrtnik nalazi. Paušalni obveznici ne vode klasično knjigovodstvo, već im je obaveza samo evidencija naplaćenih računa i izdanih računa, što pojednostavljuje administrativni proces.

Paušalni obrtnici podnose godišnju poreznu prijavu s iznosom ukupnog prihoda te nemaju obvezu podnošenja mjesečnih ili kvartalnih prijava kao PDV obveznici, osim ako pređu prag prihoda za PDV.

Porezni razredi za paušalni obrt

Paušalni porez se plaća na temelju (predviđenih) godišnjih primitaka u 5 poreznih razreda. Godišnja porezna osnovica ovisi o visini ukupnih primitaka, na temelju kojih se unaprijed određuje godišnja porezna osnovica, godišnji paušalni porez i tromjesečni iznos koji je obrtnik paušalist dužan redovito podmirivati.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (31.03., 30.06., 30.09. i 31.12.2024. godine) u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a koje je na snazi do donošenja novog rješenja.

Detaljnije pročitajte ovdje.

Doprinosi za paušalni obrt

Paušalni obrtnici također su obvezni plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Doprinosi se obračunavaju paušalno, a iznosi su prilagođeni poreznom razredu u kojem se obrtnik nalazi. 

Točne obveze za socijalna davanja za konkretnu godinu, možete pogledati ovdje.

Obrt u sustavu PDV-a

Obrtnici u Hrvatskoj čiji godišnji prihod prelazi prag za obvezu PDV-a, koji je 2024. godine iznosio 40.000 EUR, dužni su se registrirati u sustav PDV-a. 

Od 1. siječnja 2025. godine prag za ulazak u sustav PDV-a iznosi 60.000 eura, što je doneseno kao jedna od mjera kojima se jača malo i srednje poduzetništvo, odnosno kako bi se malim poduzetnicima omogućilo da rade u povoljnijim uvjetima, smanje operativne troškove i više ulažu u razvoj poslovanja. 

Obrt u sustav PDV-a može ući u bilo kojem trenutku poslovanja, odnosno na vlastiti zahtjev ili po sili zakona u trenutku kada njegovi primitci u tekućoj godini dosegnu prag za ulazak u PDV. Obrt u sustavu PDV-a podliježe obvezi obračuna i naplate PDV-a na sve proizvode i usluge, kao i obvezi podnošenja PDV prijava te vođenja knjigovodstva prilagođenog PDV obveznicima.

Kako odjaviti obrt?

1. Prijava prestanka obavljanja obrta

Prvo, vlasnik obrta mora prijaviti prestanak obavljanja djelatnosti u nadležnom Uredu državne uprave ili Uredu za gospodarstvo prema mjestu prebivališta. Postupak uključuje ispunjavanje obrasca za prestanak obrta (obično dostupnog u Uredu ili online na službenim stranicama).

2. Dokumentacija potrebna za odjavu

Uz obrazac za odjavu, potrebno je priložiti sljedeće dokumente:

  1. Osobna iskaznica vlasnika obrta
  2. Rješenje o upisu obrta (dokument kojim se obrt prvotno registrirao)
  3. Dokaz o uplati upravne pristojbe (ako je primjenjivo)

3. Odjava obrtnika u Poreznoj upravi

Nakon prijave u Uredu državne uprave, potrebno je obavijestiti i Poreznu upravu o prestanku djelatnosti. Porezna uprava zatim obavlja završni obračun poreza i provjerava sve porezne obveze vezane uz obrt.

4. Zaključak poslovnih knjiga

Ako je obrt vodio poslovne knjige, potrebno ih je zaključiti i podnijeti završne izvještaje Poreznoj upravi. Kod paušalnih obrtnika to može biti jednostavnije, ali svakako je potrebno završiti sve porezne obveze i podmiriti eventualne dugove.

5. Odjava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Nakon prijave u Uredu državne uprave, potrebno je obavijestiti i Poreznu upravu o prestanku djelatnosti. Porezna uprava zatim obavlja završni obračun poreza i provjerava sve porezne obveze vezane uz obrt.

6. Potvrda o odjavi obrta

Po završetku svih koraka, vlasnik obrta dobiva potvrdu o odjavi obrta. S ovom potvrdom formalno završava poslovanje obrta.

Dodatni savjet

Preporučljivo je konzultirati se s računovođom ili savjetnikom tijekom postupka odjave obrta, kako bi se osiguralo ispravno zatvaranje svih financijskih obveza i podnošenje potrebne dokumentacije.

Moglo bi vas zanimati...

Proces otvaranja obrta u Hrvatskoj uobičajeno traje nekoliko dana. Nakon što podnesete zahtjev za registraciju u obrtni registar i Poreznu upravu, dobivate Rješenje o upisu u obrtni registar u roku od tri do pet radnih dana. Prijava za poreznu obvezu može potrajati još nekoliko dana, ovisno o vrsti oporezivanja.